Od nastanka života na zemlji do danas, da bi opstale sve su vrste evoluirale, razvile jedinstvene osobine koje ih razlikuju od drugih.
Bioraznolikost je izraz za ogromno bogatstvo različitosti života na Zemlji, a uključuje biljke, bakterije, životinje i ljude. Znanstvenici procjenjuju kako na svijetu ima oko 8,7 milijuna vrsta biljaka i životinja. No, velik dio biološke raznolikosti Zemlje ugrožen je ponajviše zbog ljudskog djelovanja, pa nažalost, mnogim vrstama prijeti izumiranje. Procjene nekih znanstvenika govore da će polovica svih vrsta na Zemlji nestati već u narednom stoljeću, stoga je nužno pojačati napore za očuvanje biološke raznolikosti i zaštitu ugroženih vrsta i njihova staništa.
Upravo su s ciljem povećanja svijesti o pitanjima opstanka različitih životnih oblika na našem planetu Ujedinjeni narodi 22. svibnja proglasili Međunarodnim danom biološke raznolikosti.
Ovogodišnji se dan obilježava pod krilaticom „Izgradnja zajedničke budućnosti za sav život“ kojom Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD), ključni međunarodni instrument za održivi razvoj, poručuje kako je bioraznolikost temelj na kojem možemo bolje graditi. Jer, upravo bioraznolikost ostaje ključni odgovor na nekoliko izazova održivog razvoja – od rješenja temeljenih na prirodi, do klime, zdravstvenih problema, sigurnosti hrane i vode te održivih sredstava za život.
Slogan je odabran, pojasnili su iz CBD, kako bi ukazao na nužnost nastavka zamaha stvorenog u posljednje dvije godine kao potpora globalnom okviru za biološku raznolikost nakon 2020. a koji će biti usvojen ove godine u Kunmingu u Kini na Konferenciji UN-a o biološkoj raznolikosti (COP15).
Iako smo svjesni da je biološka raznolikost globalno bogatstvo od ogromne vrijednosti za buduće generacije, broj vrsta značajno se smanjuje. Unatoč svom tehnološkom napretku, u potpunosti smo ovisni o zdravim i živahnim ekosustavima, upozoravaju iz UN-a i pozivaju globalnu zajednicu preispitati odnos prema prirodnom svijetu. Jer, kada biološka raznolikost ima problem i čovječanstvo ima problem.
Biološka raznolikost nije samo raznolikost biljaka, životinja i mikroorganizama u širem smislu, već i genetske razlike unutar svake vrste, odnosno sorte i pasmina, kao i raznolikost ekosustava (polja, jezera, šume…) koji su domaćini više različitih interakcija među svojim članovima (ljudi, biljke, životinje).
Resursi biološke raznolikosti su stupovi na kojima gradimo civilizacije, poručuju iz UN-a. Riba osigurava 20 posto životinjskih proteina za oko tri milijarde ljudi. Više od 80 posto ljudske prehrane osiguravaju biljke. Čak 80 posto ljudi koji žive u ruralnim područjima u zemljama u razvoju oslanja se na tradicionalne biljne lijekove za osnovnu zdravstvenu njegu. Dokazano je da gubitak biološke raznolikosti može proširiti zoonoze, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude, dok, s druge strane, bioraznolikost nudi odlične alate za borbu protiv pandemija.
Strategija zaštite prirode Republike Hrvatske uključuje pet ciljeva: povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode; smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara; ojačati kapacitete sustava zaštite prirode; povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi te podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode.
Prioriteti su vezani uz obveze koje proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji što se posebno odnosi na uspostavu mehanizama za osiguranje očuvanja vrsta i stanišnih tipova, prvenstveno kroz upravljanje Natura 2000 područjima.