Hrvatska po prvi puta domaćin međunarodnog FAO simpozija EIFAAC

Republika Hrvatska je po prvi puta bila domaćin međunarodnog FAO simpozija pod nazivom „Building a sustainable future for inland fisheries and aquaculture in a time of multiple stressors“ i 32. sjednice Europske savjetodavne komisije za slatkovodno ribarstvo i akvakulturu (EIFAAC), koji se održavaju u Puli od 7. do 11. listopada 2024. godine.

FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) putem EIFAAC-a promiče dugoročno održivi razvoj, korištenje, očuvanje, obnovu i odgovorno upravljanje europskim slatkovodnim ribnjačarstvom i akvakulturom, u skladu s ciljevima i načelima FAO-ovog Kodeksa ponašanja za odgovorno ribarstvo i drugih relevantnih međunarodnih instrumenata. Domaćini EIFAAC međunarodnog simpozija i 32. sjednice su Vlada Republike Hrvatske – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) je suorganizator. Ovaj se međunarodni simpozij fokusira na izgradnju održive budućnosti za slatkovodno ribarstvo i akvakulturu u vrijeme višestrukih stresora.

Ispred HAPIH-a međunarodnom EIFAAC simpoziju nazočio je dr. sc. Dražen Knežević dr.med.vet., voditelj Centra za sigurnost hrane, koji je u pozdravnoj riječi, između ostalog, istaknuo kako su slatkovodno ribarstvo i akvakultura važni ne samo iz perspektive dostatnosti i sigurnosti hrane, nego i iz perspektive održive poljoprivrede, raznolikosti ekosustava, sportskog i rekreacijskog turizma, a prije svega iz perspektive nacionalnih gospodarstava. Također je ustvrdio kako su slatkovodno ribarstvo i akvakultura sastavni dio međusobno povezanih elemenata Jednog zdravlja, koje se odnosi na zdravlje ljudi, zdravlje životinja i zdravlje njihovog zajedničkog okoliša. Naglasio je kako pristup Jedno zdravlje omogućava donošenje zaključka kako su slatkovodno ribarstvo i akvakultura izloženi različitim stresorima te kako će stoga teme o kojima će se raspravljati tijekom ovog Simpozija biti od iznimne važnosti za sve nas. Izrazio je uvjerenje kako će različite teme o kojima će se raspravljati tijekom ovog međunarodnog simpozija osigurati ekološki održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne i na znanju temeljene aktivnosti u području slatkovodnog ribarstva i akvakulture u budućnosti.

Pozdravne govore održali su i Magdalena Andreea Strachinescu-Olteanu, voditeljica jedinice za pomorstvo, inovacije, znanje i ulaganje DG MARE- Europska komisija te Heinimaa Petri, predsjedavajući EIFAAC-a, prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ksenija Vukman, predsjednica Odbora za slatkovodnu akvakulturu Hrvatske gospodarske komore (HGK) te prof. dr. sc. Ana Gavrilović s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno predsjednica Znanstvenog odbora simpozija.

Drugog je dana međunarodnog seminara dr. sc. Knežević sudjelovao na panel raspravi pod nazivom „Future of European Freshwater Aquaculture“, tijekom koje je istaknuo kako ekstremni događaji vezani za klimatske promjene postaju sve češći, ozbiljniji i nepredvidljiviji. Takvi događaji ne samo da utječu na dostatnost hrane, negativno utječući na poljoprivrednu proizvodnju i prinose te prekidajući opskrbne lance, već utječu i na samu sigurnost hrane. Povišene temperature, izmjene jakih sušnih razdoblja i obilnih kiša, degradacija kvalitete tla, podizanje razine mora i zakiseljavanje oceana imaju velik utjecaj na različite biološke i kemijske kontaminante u hrani mijenjajući njihovu virulentnost, pojavu i distribuciju te samim tim povećavajući rizik od izloženosti opasnostima koje se prenose hranom.

Dr. sc. Knežević je istaknuo kako Republika Hrvatska ima proaktivan pristup pri provedbi aktivnosti vezanih za očuvanje prirodnih resursa, zaštitu okoliša i prirode i promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i koncept održivog razvoja. Naglasio je kako je Vlada Republike Hrvatske nedavno osnovala Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije koje ima ključnu ulogu u provedbi politika koje imaju za cilj smanjenje okolišnog otiska i prelazak na zelenu ekonomiju, što uključuje prelazak na niskougljično gospodarstvo i razvoj kružnog gospodarstva i aktivnu borbu protiv klimatskih promjena. Istaknuo je i različite aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva vezane za Strategiju poljoprivrede 2030, koja je u skladu s novim smjerovima EU-a u okvirima Zelenog plana, strategije „od polja do stola“ i Strategije za bioraznolikost do 2030.

Završno je dr. sc. Knežević istaknuo kako i sami subjekti u poslovanju s hranom moraju kroz programe svojih sustava samokontrole temeljenih na analizi opasnosti i kontrole kritičnih točaka (HACCP) uzeti u obzir rizike koji mogu nastali kao posljedica klimatskih promjena, kako bi mogli pravovremeno provoditi korektivne radnje.

Zaključio je kako je u Republici Hrvatskoj situacija vezana za sigurnost hrane izrazito povoljna te kako građani uživaju najveću moguću razinu zaštite zdravlja od različitih opasnosti porijeklom iz hrane, uključujući pri tome i hranu koja pripada kategoriji slatkovodne ribe i proizvoda od slatkovodne ribe.

Više o ovom događaju možete pročitati na: EIFAAC International Symposium – EIFAAC International Symposium and 32nd Session of EIFAAC, 7-11 October 2024. (eifaac-symposium2024.eu)

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA

Skip to content