Hrvatska po prvi puta ima predstavnika u visokorangiranom nadzornom tijelu Međunarodne organizacije za kontrolu proizvodnosti domaćih životinja – ICAR (International Committee for Animal Recording) koju čini elitni tim od 20-ak međunarodnih stručnjaka.
Prošloga je tjedna na godišnjoj konferenciji u Veroni (Italija), na svečanom obilježavanju 75 obljetnice postojanja ICAR-a, dr. sc. Marija Špehar, voditeljica Odjela za genetsko vrednovanje u Centru za stočarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), službeno imenovana članicom ICAR-ove savjetodavne skupine za provjeru certifikata kvalitete (Certificate of Quality Experts Advisory Group).
To je veliko priznanje i čast, kako za dr. sc. Špehar, tako i za HAPIH i Hrvatsku, koju će predstavljati u ovom uglednoj organizaciji. ICAR, podsjetimo, na globalnoj razini pruža smjernice, standarde i certifikaciju u području označavanja, praćenja proizvodnih svojstava i genetskog vrednovanja domaćih životinja. HAPIH je član ICAR-a te nositelj njegovog Certifikata kvalitete koji potvrđuje visoku kvalitetu i sigurnosti usluga koje HAPIH pruža svojim korisnicima.
Višegodišnja posvećenost uzgoju i selekciji domaćih životinja
Imenovanje u ovoj prestižnoj organizaciji, stiže potpuno zasluženo, jer je dr.sc. Špehar usko specijalizirana u području genetskog i genomskog vrednovanja domaćih životinja, kojima se praktično bavi gotovo cijeli svoj profesionalni vijek. Naime, Marija Špehar je diplomirala stočarstvo na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na temi „Kontrola inbridinga u malim populacijama“ 2003. godine. Iste godine se zapošljava u Hrvatskom stočarskom selekcijskom centru (HSSC) na poslovima vezanim uz genetsko vrednovanje goveda. Na Biotehniškoj fakulteti Univerze u Ljubljani (Slovenija) s radom „Prediction of breeding values for milk traits in Croatian dairy cattle“ magistrira, te s radom „Genomic evaluation and association studies of correlated traits in dairy and dual purpose cattle breeds“ i doktorira. U tadašnjoj Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji (HPA), osim genetskog vrednovanja goveda za svojstva mliječnosti, mesnatosti, vanjštine i lakoće teljenja, implementira i genetsko vrednovanje ovaca i koza za svojstva mliječnosti.

„Od 2020. godine radim u HAPIH-ovom Centru za stočarstvo, gdje sam nastavila s aktivnostima genetskog i genomskog vrednovanja goveda, genetskog vrednovanja ovaca i koza, te razvila sustav genetskog vrednovanja svinja za svojstva mesnatosti i veličine legla. Kako je genomska selekcija postala standard u svijetu, započela sam i s razvojem procedura za genomsko vrednovanje mliječnih pasmina ovaca u Republici Hrvatskoj, istarske i paške ovce“, potvrđuje nam dr. sc. Špehar svoj fokus rada u kojem su na prvom mjestu aktivnosti vezane za selekciju i odabir genetski superiornijih životinja i genetsko unapređenje populacija domaćih životinja.
Definiranje i provođenje smjernica za praćenje proizvodnosti domaćih životinja
Nema sumnje da je imenovanje stiglo u prave ruke, jer se provedbom genetskog i genomskog vrednovanja domaćih životinja intenzivno bavi već dvadesetak godina. Tim više jer je posljednjih godina, kao predstavnica HAPIH-a, svojim aktivnim angažmanom dala izniman doprinos radu ICAR-ove Radne skupine za ovce, koze i deve (Sheep, Goats and Camelids Working Group)
„Jedna od glavnih aktivnosti moje radne skupine je objava smjernica za praćenje proizvodnosti, pa sam tako jedan od autora smjernica za praćenje vune, te glavni autor smjernica za praćenje svojstava vanjštine mliječnih pasmina ovaca, koje su trenutno u objavi, a predstavljene na ovogodišnjoj konferenciji u Veroni“, ističe dr. sc. Špehar.
Obveze dr. sc. Špehar u radu ICAR-a i nadalje će obuhvaćati aktivnosti u sklopu ICAR-ove Radne skupine za ovce, koze i deve gdje će raditi na implementaciji novih smjernica i razvoju novih aktivnosti kao što je uspostava europskog referentnog centra za ovce i koze kao i uspostavi novih međunarodnih projekata. No, imenovanje u ICAR-ovu savjetodavne skupine za provjeru certifikata kvalitete donijet će i neke nove zadatke.

„Jedan od ciljeva rada ove skupine, sa stajališta korisnika ICAR-ovog certifikata kvalitete je određivanje kriterija vrednovanja i procjena uspješnosti rada institucija odgovornih za provedbu kontrole proizvodnosti kroz upitnik i terensku kontrolu. Kroz ovu aktivnost imat ću priliku vrednovati uspješnost rada institucija odgovornih za kontrolu proizvodnosti na međunarodnoj razini. Svakako mi je želja da, kroz kontrolu drugih institucija, na temelju korištenja njihovih alata uređaja i aplikacija, pokušam unaprijediti neke od aktivnosti u kontroli proizvodnosti u RH. S vremenom će se iskristalizirati koje su to aktivnosti konkretno“, kaže na kraju dr. sc. Špehar ističući kako djelatnici HAPIH-a imaju odličnu suradnju s članovima radnih skupina ICAR-a.
Što sudjelovanje u radu ICAR-a znači za RH, za HAPIH i osobno?
Članstvo u ICAR-u, koji ima 90-ak punopravnih članova iz 60-ak zemalja iz cijelog svijeta, od velike je važnosti za hrvatsko stočarstvo. Sudjelovanje u radu ove renomirane međunarodne organizacije Hrvatskoj osigurava usklađivanje aktivnosti u govedarstvu, ovčarstvu i kozarstvu s najvišim svjetskim i europskim standardima, ističe dr. sc. Špehar.
HAPIH posjeduje ICAR-ov Certifikat kvalitete koji je prošao postupak recertifikacije i vrijedi do 2029. godine, a jamči da se kontrola mliječnosti i provedba testiranja i genetskog vrednovanja u RH provode po najvišim globalnim standardima.
„Suradnja u narednom razdoblju, s pozicije HAPIH-a, omogućava korištenje novih inovativnih tehnologija, od uvođenja senzorskih i spektralnih metoda u analizu, preko primjene novih smjernica u ovčarstvu i mjerenja funkcionalnih svojstava i svojstava zdravlja u govedarstvu do primjene novih DNK tehnologija u laboratoriju. Primjena globalnih standarda uz pristup međunarodnim bazama podataka i uzgojnim vrijednostima vodi k jačanju povjerenja u hrvatske uzgojne programe kroz međunarodne certifikate“, kaže dr. sc. Špehar.
S osobnog aspekta, sudjelovanje u radu ICAR-a velika je prednost u daljnjem profesionalnom usavršavanju kroz globalno umrežavanje i razmjenu informacija s kolegama. „Sudjelovanje u radu ICAR-a mi olakšava komunikaciju sa članovima ostalih radnih skupina i podkomiteta ICAR-a. Tu prvenstveno mislim na DNK radnu skupinu koja je odgovorna za ažuriranje, promociju i izradu novih smjernica za analizu podataka i alata za korištenje DNK domaćih životinja za provjeru porijekla, potom radnu skupinu za ocjenu vanjštine i radnu skupinu za razmjenu podataka, te suradnju s Interbull-om, pododborom ICAR-a za genetsko/genomsko vrednovanje“, zaključuje dr. sc. Špehar, kojoj od srca čestitamo na ovoj velikoj časti ali i obvezi.