HAPIH savjetuje: Prepoznajte i učinkovito se borite s bolestima agruma!

Uzgoj agruma u Hrvatskoj u proteklih nekoliko godina suočava se sa sve većim izazovima. Na proizvodnju agruma jako utječu nestabilne ili nepovoljne tržišno-ekonomske i društvene okolnosti, poput povećanja proizvodnih troškova, pada otkupne cijene plodova, smanjene isplativosti proizvodnje, depopulacije, manje dostupnosti radne snage ili nepovoljne starosno-obrazovne strukture domaćih proizvođača. Kada se uz to uzmu u obzir sve češći klimatski ekstremi, jasno je da pred domaćom proizvodnjom agruma stoji neizvjesno razdoblje. U takvim uvjetima manje se govori o tehnologiji proizvodnje agruma u Hrvatskoj i njenom stvarnom stanju i o problemima koji se javljaju u samoj proizvodnji. Ipak, ove su se godine u medijima pojavile vijesti o širenju bolesti koja dovodi do sušenja stabala i predstavlja veliku ugrozu za domaću proizvodnju agruma. Takve tvrdnje ne odgovaraju stvarnom stanju, ali i pokazuju da su bolesti agruma relativno manje poznate domaćim proizvođačima. Jedan od razloga tome jest činjenica da se bolesti nerijetko teže uočavaju, a uzročnika je teže prepoznati.

„Suvremeno voćarstvo temelji se na sustavnom praćenju, prilagođavanju i unaprjeđivanju svih elemenata proizvodnje, u svrhu postizanja visoke količine i kakvoće prinosa. Bez pravilnog pristupa u odabiru sorte i podloge, podizanju nasada, prihrani, rezidbi ili navodnjavanju, zaštita od bolesti i štetnika neće ostvariti svoj puni smisao. Prinosi će biti ispodprosječni, nestabilni ili manji njego potencijalno mogući, a ulaganje u mjere zaštite neće biti vraćeno u onoj mjeri u kojoj je to moguće i očekivano u suvremenoj intenzivnoj biljnoj proizvodnji, “  ističe doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj HAPIH-a.       

Nadalje, u zaštiti agruma u Hrvatskoj fungicidi se rjeđe koriste u usporedbi sa insekticidima. Približavanjem ovogodišnje berbe agruma nastojimo razmotriti  sve utjecaje na prinos tijekom sezone. Na nekim lokalitetima, utjecaj bolesti na prinos sigurno je bio značajan.    

Najštetnijom bolesti agruma u Hrvatskoj danas može se smatrati vlažna trulež korijena i korijenovog vrata uzrokovana Phytophthora vrstama. Među stručnjacima i proizvođačima agruma ova bolest je poznata kao „fitoftora“. Glavni uzročnici truleži korijena i korijenovog vrata agruma su vrste Phytophthora nicotianae (sinonim P. parasitica) te P. citrophthora. Obje vrste utvrđene su na mandarini, klementini i limunu u Hrvatskoj, a smatraju se i glavnim Phytophthora vrstama koje napadaju agrume u svim područjima svijeta gdje se oni uzgajaju. Osim truleži korijena i korijenovog vrata, Phytophthora vrste mogu napasti i deblo agruma i na njima dovesti do izlučivanja smole, što je poznato kao „gumoza“ (Slika 1.). U povoljnim uvjetima, Phytophthora vrste mogu napasti i plodove te uzrokovati njihovu trulež (Slika 2.). U Hrvatskoj je trulež plodova mandarine i klementine uzrokovana Phytophthora vrstama vrlo rijetka. Gumoza debla može se vidjeti sporadično na nekim lokalitetima u dolini Neretve. Trulež korijena i korijenovog vrata je češća, no također je vezana uz pojedine lokalitete. Prema zapažanjima lokalnih stručnjaka u dolini Neretve, trulež korijena češća je na klementini i limunu nego na mandarini, bez obzira na činjenicu da se sve tri vrste uzgajaju na istoj podlozi (Poncirus trifoliata). 

Simptomi truleži korijena najčešće se isprva pokazuju u vidu slabijeg rasta i razvoja stabla. Listovi na zaraženim biljkama su svjetliji, manji ili uvijeni. Do potpunog sušenja stabla dolazi kada je korijen uništen u tolikoj mjeri da više ne može funkcionirati ili kada patogen okruži korijenov vrat. Lišće na takvim stablima posmeđi, suši se i otpada (Slika 3.). Biljka najčešće pokušava tjerati novo lišće, koje je rijetko, svijetlo i uvijeno. Starija stabla mogu relativno dugo preživljavati zaražena, dok sadnice ili mlada stabla propadaju brzo ili brže. Bolest se unutar nasada najčešće javlja u oazama ili žarištima. Može se prepoznati na način da se zareže korijenov vrat, pri čemu se uočava tamna nekroza oštro odvojena od okolnog zdravog tkiva (Slika 4.). Ukoliko se patogen proširi na deblo, dolazi do lučenja smole i ljuštenja kore. Takva stabla slabije su produktivna ili životare, ovisno o razmjerima oštećenja.

Zaštita od truleži korijena i korijenovog vrata provodi se kemijskim, biološkim ili agrotehničkim mjerama. Vlažna i teža tla pogoduju razvoju bolesti. Preporučljivo je osigurati kvalitetnu drenažu i nastojati spriječiti zadržavanje vode na parceli. Biološka sredstva na osnovi Trichoderma vrsta pokazala su se relativno učinkovitima u zaštiti od parazita iz roda Phytophthora, no djelovanje takvih sredstava je ponajprije preventivno. Od kemijskih sredstava, u Hrvatskoj su za suzbijanje truleži korijena, korijenovog vrata i gumoze na agrumima odobrena sredstva na osnovi fosetil-aluminija, propamokarba i bakarnih spojeva. Fungicidi na osnovi bakra mogu biti djelotvorni u sprječavanju zaraze, no takva sredstva uglavnom su odobrena za suzbijanje truleži plodova. Zbog nesistemične prirode, učinak bakarnih fungicida na trulež korijena, korijenovog vrata i gumozu može biti samo preventivan. Fungicidi na osnovi fosetil-aluminija ili propamokarba imaju preventivan, ali i izraženi kurativni učinak. Mogu koristiti u slučajevima kada se bolest pojavila ili su simptomi postali vidljivi. Pri korištenju sredstava za zaštitu bilja potrebo je držati se uputa za uporabu.     

Bolest agruma na koju se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj usmjerava sve više pažnje jest antraknoza. Antraknoza je bolest koja zahvaća ponajprije plodove, a uzrokuju ju gljiva Colletotrichum gloeosporioides i nekoliko srodnih Colletotrichum vrsta. Mandarina se ubraja u osjetljive vrste agruma. U povoljnim uvjetima bolest može zahvatiti i vrhove mladih izbojaka ili listove, no takva pojava je relativno rijetka. Puno je češći slučaj da se parazit naseli na osušene vrhove izbojaka, gdje stvara obilje spora koje mogu zaraziti plodove. Dokazano je da C. gloeosporioides može zaraziti i cvjetove mandarine te uzrokovati njihovo otpadanje.

Simptomi antraknoze postaju vidljivi na plodovima tek početkom dozrijevanja, nakon što plodovi počinu mijenjati boju. Na plodovima u toj fazi javljaju se isprva sitne nekrotične pjege, koje se polako povećavaju (Slika 5.). Kako plodovi dozrijevaju, pjege postaju veće i izraženo udubljene (Slika 6.). Ukoliko nekroza zahvati područje oko čaške, plodovi otpadaju (Slika 7.). Pred kraj vegetacije, na zrelim plodovima unutar nekrotičnih pjega mogu se uočiti tamne točke, katkada s vidljivom narančastom kapljicom u sredini (Slika 8.). To su tvorevine gljive parazita na biljnom tkivu u kojima se stvara obilje spora.

Zaštita od antraknoze temelji se na agrotehničkim i kemijskim mjerama. Kako izvor zaraze predstavljaju suhi vrhovi grana i izbojaka, suhe dijelove krošnje potrebno je odrezati te ukloniti iz nasada. Također, potrebno je uklanjati otpale plodove te plodove koji nakon berbe eventualno zaostanu na stablu. Kemijske mjere zaštite podrazumijevaju primjenu fungicida tijekom vegetacije. Jedina sredstva za tu namjenu trenutno odobrena u Hrvatskoj su sredstva na osnovi mankozeba i bakrovog oksiklorida. Osim bakrovog oksiklorida, na antraknozu djeluju i drugi fungicidi na osnovi bakra. Tretmane je preporučljivo provesti u razdoblju nakon cvatnje do faze kada plodovi počnu mijenjati boju, vodeći računa o karenci. Broj tretiranja prilagođava se riziku od razvoja bolesti i dosadašnjem iskustvu o jačini pojave antraknoze u nasadu.         

Do početka uporabe sredstava za tretiranje plodova nakon berbe, najštetnije bolesti agruma u Hrvatskoj bile su plava plijesan (Penicillium italicum) i zelena plijesan (Penicillium digitatum). Obje gljivične bolesti intenzivno se razvijaju na plodovima nakon berbe (Slika 9.) te mogu uzrokovati masovno propadanje plodova tijekom skladištenja, transporta ili trženja. Još uvijek se smatraju važnima i mogu uzrokovati gubitke tijekom skladištenja. Važna preventivna mjera u sprječavanju pojave skladišnih bolesti agruma jest higijena nasada. Kao i u slučaju antraknoze, otpali plodovi bivaju vrlo brzo zahvaćeni plavom ili zelenom plijesni te predstavljaju izvor zaraze. Takve plodove potrebno je uklanjati.

Osim antraknoze te plave i zelene plijesni, na plodovima agruma u Hrvatskoj zabilježene su još neke bolesti. Javljaju se puno rjeđe, sporadično i uglavnom u slabom intenzitetu te načelno imaju puno manju gospodarsku važnost. Na plodovima mandarine i klementine zabilježena je crna trulež (Alternaria citri), koja se očituje u propadanju unutrašnjosti ploda. Na plodovima limuna i grejpa utvrđena je septoriozna pjegavost (Septoria citri) (Slike 10. i 11.). Primjena sredstava za zaštitu bilja (fungicida) može biti opravdana u nasadima gdje se te bolesti javljaju u jačem intenzitetu. 

Sve do sada spomenute bolesti uzrokovane su patogenim gljivama. Druga velika skupina bolesti koja se javlja na agruma su viroze i virozama slične bolesti. Zbog nespecifičnih simptoma ili latentne (nevidljive) zaraze, poljoprivredni proizvođači uglavnom ne uočavaju virusne bolesti u svojim nasadima. Virusi dovode do smanjene produktivnosti stabla, slabijeg razvoja biljaka (Slike 12. i 13.), utječu na dimenzije, boju i aromu plodova te općenito mogu imati relativno velik učinak na prinos i kakvoću prinosa. Od virusa agruma, u Hrvatskoj je poznata vrlo široka raširenost CTV-a (Citrus tristeza virus). Zbog tolerantne podloge (P. trifoliata) i relativno tolerantne vrste (mandarina), CTV u Hrvatskoj vjerojatno ne dovodi do većih šteta. Međutim, učinak zaraze na produktivnost i dugovječnost stabala nije u Hrvatskoj nije istraživan. Uz CTV, poznato je da su u Hrvatskoj na agrumima rašireni i česti viroidi. Među njima, viroid ljuštenja kore (Citrus exocortis viroid, CEVd) je najpoznatiji i potencijalno najštetniji, dok je najrašireniji vjerojatno Hop stunt viroid (HSVd). Osim CTV-a viroida, sa sigurnošću je moguće pretpostaviti da su i drugi virusi agruma prisutni i manje ili više rašireni u nasadima agruma u Hrvatskoj, no vrlo su slabo istraženi. Nažalost, domaći proizvođači ne pridaju veliku pažnju štetnosti virusa i virusima sličnih patogena agruma. Velik broj virusa i virusima sličnih patogena može se prenositi sadnim materijalom. Korištenje „bezvirusnog“ sadnog materijala osnovna je mjera zaštite od tih patogena. Gotovo sve zemlje svijeta u kojima je uzgoj agruma važna gospodarska grana uložile su u proizvodnju „bezvirusnog“ sadnog materijala agruma, dok su se u Hrvatskoj nasadi uglavnom podizali standardnim materijalom koji nije testiran na prisutnost virusa.

Pri određivanju uzročnika bolesti i općeg zdravstvenog stanja nasada potreban je stručan i sveobuhvatan pristup. Pri tome je osim simptoma neophodno uzeti u obzir opće stanje biljaka, posebnosti lokacije, povijest nasada ili parcele te pojavu eventualnog stresa kod biljaka (smrzavanje, suša, prekomjerna vlažnost tla, neishranjenost). Eventualne bolesti trebale bi biti točno identificirane, što je preduvjet za provedbu usmjerenih i svrsishodnih mjera zaštite. Sukladno načelima integrirane zaštite bilja, mjere zaštite od bolesti agruma moraju biti prilagođene stanju u nasadu, a ne provođene „napamet“, kalendarski ili prema fenofazama.

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA