U sklopu 14. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa “Hranom do zdravlja” Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek održanog 14. rujna 2023. u Osijeku, organiziran je i satelitski simpozij pod nazivom “Prehrambene navike djece i odraslih”. Na simpoziju koji je organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) su predstavljeni rezultati prvog nacionalnog istraživanja prehrambenih navika najmlađe populacije, provedenog uz financijsku potporu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Ravnateljica HAPIH-a i voditeljica projekta, doc. dr. Darja Sokolić, predstavila je ključne aspekte projekta, EU Menu metodologiju i aplikaciju NutriCro koje su korištene za prikupljanje podataka.
„Glavni cilj projekta bio je prikupiti podatke o prehrambenim navikama najmlađih kako bi se procijenili rizici podrijetlom iz hrane, ali se ovi podatci mogu višestruko iskoristiti u zaštiti zdravlja potrošača. Očekujemo da će rezultati biti dostupni za javnost na EFSA-inoj internetskoj stranici krajem godine.“ -istaknula je doc. dr. sc. Sokolić.
Rezultate istraživanja, osim HAPIH-a, predstavili su i projektni partneri, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek i Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
To su prigodom sudionici simpozija saznali zanimljive podatake otkrivene tijekom istraživanja, među kojima je i taj da je tikvica najčešća namirnica pri uvođenju dohrane kod dojenčadi, dok se povrće i voće često nalaze na jelovnicima više od tri četvrtine djece ove dobne skupine. U skupini predškolaca i školaraca, primjećuje se trend smanjenja unosa ribe s dobi, dok se konzumacija povrća i voća nešto povećava. Posebno je pohvaljeno što voda dominira kao primarna tekućina tijekom dana kod djece ovih dobnih skupina. Ovi rezultati ukazuju da postoji prostor za napredak u prehrambenim navikama najmlađih članova društva.
Satelitski simpozij “Prehrambene navike djece i odraslih” bio je ključni korak prema boljem razumijevanju prehrambenih tendencija u Hrvatskoj i podizanju svijesti o važnosti zdravih prehrambenih navika u ranoj dobi. Rezultati ovog istraživanja mogli bi služiti kao osnova za buduće politike i programe usmjerene prema unapređenju prehrambenih navika i općeg zdravlja djece i odraslih u zemlji.
