HAPIH-ovi znanstvenici na kongresu o sigurnosti i kvaliteti hrane „Hrana i zdravlje“

U Crikvenici je od 11. do 14. studenoga 2026. godine u organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i suradnih institucija održan 6. međunarodni kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane „Hrana i zdravlje“.

Kongres okuplja stručnjake, znanstvenike, predstavnike institucija, akademske zajednice i prehrambenog sektora iz Hrvatske i inozemstva, s ciljem razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse u području sigurnosti i kvalitete hrane. 

Na svečanom otvorenju sudionicima se obratio predsjednik Kongresa i v. d. ravnatelja NZJZ-a „Dr. Andrija Štampar“ mr. sc. Nebojša Kirigin, koji je istaknuo važnost povezivanja znanosti, javnog zdravstva, poljoprivrede i gospodarstva u suočavanju s aktualnim izazovima prehrambenih sustava. 

Pozdravna obraćanja uputili su i dr. sc. Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane i predstavnica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prof. dr. sc. Verica Dragović Uzelac, dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Dražen Knežević, direktor Centra za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, dr. vet. med. Oliver Ivanovski, direktor Državnog fitosanitarnog laboratorija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Sjeverne Makedonije, prof. dr. sc. Amir Ibrahimagić, predstavnik Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica te mr. sc. Vesna Car Samsa, dopredsjednica Gradskog vijeća Grada Crikvenice, domaćina ovog Kongresa. 

Dr. sc. Dražen Knežević, direktor Centra za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu održao je plenarno predavanje pod nazivom: „Quo vadis, food safety“, kojim je sudionike kongresa upoznao s ključnim izazovima koji nadilaze tradicionalne okvire i koji će oblikovati budućnost sigurnosti hrane. Klimatske promjene, globalizirani opskrbni lanci, geopolitičke nestabilnosti i preobrazba sustava proizvodnje hrane stvaraju nove i sve složenije rizike. Istodobno, pitanja poput mikroplastike, per- i polifluoroalkilnih tvari (PFAS), antimikrobne otpornosti (AMR) te kumulativne izloženosti višestrukim kontaminantima proširuju opseg znanosti i regulative u području sigurnosti hrane. Tehnološke inovacije također mijenjaju ovo područje. Umjetna inteligencija, analiza velikih skupova podataka i prediktivno modeliranje omogućuju pomak od reaktivnog upravljanja rizicima prema ranom prepoznavanju i predviđanju novih prijetnji. Od nadležnih tijela za sigurnost hrane sve se više očekuje ne samo procjena poznatih rizika, već i predviđanje budućih rizika te priprema za njih. Istodobno, nova hrana, precizna fermentacija, alternativni izvori proteina i nove genomske tehnike (NGT) otvaraju dosad neviđene prilike za održiviji prehrambeni sustav, ali istovremeno postavljaju nova znanstvena, regulatorna i društvena pitanja. Osiguravanje da inovacije budu popraćene strogim sigurnosnim zahtjevima utemeljenim na znanstvenim dokazima ostat će ključni izazov. U tom okruženju koje se neprestano mijenja, sigurnost hrane više se ne može promatrati isključivo kao pitanje procjene rizika. Ona sve više postaje pitanje otpornosti sustava, spremnosti i povjerenja javnosti. Budućnost sigurnosti hrane u Europi stoga će počivati ​​na trima međusobno povezanim stupovima: predviđanju, otpornosti i povjerenju.

Dr. sc. Sanja Miloš, koordinatorica stručnih poslova u upravi Centra za sigurnost hrane HAPIH-a, održala je ispred skupine autora prezentaciju pod nazivom „Ochratoxin A as a food contaminant: risk assessment for Croatian children and adolescents“. Prisutnima je predstavila toksikologiju OTA-e, prikupljene podatke koji su se koristili za procjenu izloženosti, rezultate procjene rizika, zaključke i preporuke za unaprjeđenje planova službenih kontrola. Sve navedeno detaljnije je moguće pronaći u „Znanstvenom mišljenju o izloženosti djece i adolescenata Republike Hrvatske okratoksinu A (OTA) iz hrane“ koje je HAPIH objavio u 2025. godini. Znanstveno mišljenje donosi i preporuke za primarnu poljoprivrednu proizvodnju te proizvodnju mesnih proizvoda. Riječ je o preventivnim mjerama pridržavanja dobre poljoprivredne odnosno proizvođačke prakse koje se primjenjuju na samom izvoru zaraze kako bi se spriječila pojava OTA-a i na taj način smanjila izloženost potrošača.

Doc. dr. sc. Iva Pavlinić Prokurica iz HAPIH-ovog Centra za zaštitu bilja održala je izlaganje pod nazivom “What Lies Behind the Numbers? Long-Term Trends in Pesticide Residues in Food and Their Implications for Consumer Health”, kojim je ukazala kako je prisutnost ostataka pesticida u hrani važno pitanje u području sigurnosti hrane i zaštite zdravlja potrošača. Dugoročno sustavno praćenje, koje se provodi u okviru službenih kontrola, pruža uvid u pojavnost tih ostataka, otkriva slučajeve nesukladnosti s

maksimalno dopuštenim razinama (MRL-ovima) te omogućuje prepoznavanje trendova i potencijalnih rizika. Navela je kako rezultati dugoročnog praćenja pokazuju različite trendove, pri čemu ostaci pesticida svake godine dosljedno predstavljaju vodeću kategoriju opasnosti s obzirom na broj nesukladnih uzoraka. Unatoč tome, procjene akutnog rizika upućuju na to da samo 2–4 % nesukladnih uzoraka predstavlja potencijalni akutni rizik za zdravlje.

Izvor naslovne fotografije: NZJZ „Dr. Andrija Štampar“

Web stranica www.hapih.hr koristi isključivo nužne kolačiće koji su potrebni za njezino tehničko funkcioniranje i sigurnost rada. Takvi kolačići ne mogu se isključiti jer su nužni za rad stranice. Pravila privatnosti →