Na Svjetskom kongresu agrarnih novinara (International Federation of Agricultural Journalists (IFAJ), u Osijeku je u okviru AgroRocksa održana panel rasprava „EU Food Safety Challenges“ na kojemu su sudionici raspravljali o ključnim izazovima koji će oblikovati budućnost poljoprivrede, proizvodnje hrane i zaštite potrošača. U okviru panela ispred Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu sudjelovao je i dr. sc. Dražen Knežević, direktor Centra za sigurnost hrane te imenovani predstavnik u Upravnom vijeću Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
Uz dr. sc. Kneževića na panelu su sudjelovali i James Ramsey, voditelj Odjela za komunikaciju EFSA-e; Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za Odbor Europskog parlamenta za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) te dr. sc. Sarada Krishnan, direktorica za znanost i programe Crop Trust. Moderatorica panela bila je Leticija Hrenković iz Agrokluba.
Aktivna rasprava na panelu bila je usmjerena na temu koja se nalazi u fokusu europskih izazova – sigurnost hrane te na važnost suradnje svih dionika u poljoprivredno prehrambenom lancu.
Govoreći o najvećim izazovima za sigurnost hrane u Hrvatskoj i Europi, dr. sc. Knežević istaknuo je kako iz perspektive nacionalnog tijela nadležnog za procjenu rizika ne vidi jedan dominantan rizik, nego nekoliko velikih trendova koji oblikuju trenutno okružje sigurnosti hrane ne samo u Hrvatskoj nego i ostatku Europske unije pa i globalno. Naglasio je važnost utjecaja klimatskih promjena koje se manifestiraju sve češćim toplinskim valovima, dugotrajnim sušama, poplavama i ostalim ekstremnim vremenskim događajima koji mogu promijeniti obrasce pojave biljnih i životinjskih bolesti te utjecati na sigurnost i kvalitetu hrane duž cijelog lanca opskrbe. Istaknuo je izazove vezane za globalizaciju tržišta hrane koja hrvatskim potrošačima omogućava pristup proizvodima iz cijelog svijeta, što donosi brojne prednosti, ali i povećava potrebu za sustavnim proaktivnim praćenjem bioloških, kemijskih i fizikalnih rizika koji sada mogu prelaziti nacionalne granice mnogo brže. Ukazao je i na važan trend rastućih inovacija u proizvodnji hrane, uporabu umjetne inteligencije i posvemašnje digitalizacije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru što otvara velike mogućnosti, ali zahtijeva kontinuiranu znanstvenu procjenu rizika kako bi se zadržalo povjerenje potrošača. Osvrnuo se i na antimikrobnu rezistenciju, koja predstavlja jedan od najvećih globalnih izazova vezanih za zdravlje ljudi, životinja i okoliša, te na važnost implementacije pristupa Jedno zdravlje (One Health) na nacionalnom razinama. Posebnu važnost pridodao je potrebi transformacije sustava s reaktivnog na prediktivni. Naglasio je kako sigurnost hrane danas više nije pitanje upravljanja samo poznatim rizicima te kako je sve važnije pravodobno prepoznavanje novih i nastajućih prijetnji kako bismo mogli djelovati preventivno i zaštititi zdravlje potrošača te očuvati povjerenje u sustav sigurnosti hrane.
Posebnu pozornost tijekom rasprave posvetio je suradnji između poljoprivrednika, prehrambene industrije, znanstvene zajednice, nadležnih tijela i potrošača. Istaknuto je kako se većina potencijalnih kriza može spriječiti pravovremenom i učinkovitom razmjenom informacija, podataka, dobrih praksi, iskustava, kvalitetnim znanstvenim procjenama rizika te otvorenom komunikacijom među svim dionicima poljoprivredno prehrambenog lanca.
„Najotporniji sustavi sigurnosti hrane temelje se na tri ključna stupa: znanosti, povjerenju i suradnji. Niti jedna institucija ne može samostalno odgovoriti na sve izazove. Samo zajedničkim djelovanjem možemo učinkovito prepoznati i upravljati rizicima prije nego što oni postanu prijetnja javnom zdravlju“, istaknuo je dr. sc. Knežević.
Naglasio je kako je očuvanje povjerenja građana jedan od najvažnijih preduvjeta za uspješno suočavanje s budućim izazovima.
„Možemo razvijati nove tehnologije, povećavati održivost proizvodnje i jačati otpornost prehrambenih sustava, ali ako izgubimo povjerenje građana u znanost, sigurnost hrane i institucije koje štite javno zdravlje, ugrožavamo temelje cijelog sustava. Povjerenje se gradi godinama, a može se izgubiti u vrlo kratkom vremenu“, zaključio je dr. sc. Knežević.
Sudjelovanjem na ovom međunarodnom skupu HAPIH je još jednom potvrdio svoju aktivnu ulogu u europskoj mreži institucija koje doprinose zaštiti zdravlja potrošača, razvoju znanstveno utemeljenih politika sigurnosti hrane te jačanju povjerenja u sustav sigurnosti hrane Republike Hrvatske i Europske unije.
Izvor fotografija: HAPIH i Agroklub