Na Svjetskom kongresu agrarnih novinara (International Federation of Agricultural Journalists (IFAJ), u Osijeku je u okviru AgroRocksa održana panel rasprava „EU Food Safety Challenges“ na kojemu su sudionici raspravljali o ključnim izazovima koji će oblikovati budućnost poljoprivrede, proizvodnje hrane i zaštite potrošača. U okviru panela ispred Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu sudjelovao je i dr. sc. Dražen Knežević, direktor Centra za sigurnost hrane te imenovani predstavnik u Upravnom vijeću Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
Uz dr. sc. Kneževića na panelu su sudjelovali i James Ramsey, voditelj Odjela za komunikaciju EFSA-e; Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za Odbor Europskog parlamenta za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) te dr. sc. Sarada Krishnan, direktorica za znanost i programe Crop Trust. Moderatorica panela bila je Leticija Hrenković iz Agrokluba.
Aktivna rasprava na panelu bila je usmjerena na temu koja se nalazi u fokusu europskih izazova – sigurnost hrane te na važnost suradnje svih dionika u poljoprivredno prehrambenom lancu.
Govoreći o najvećim izazovima za sigurnost hrane u Hrvatskoj i Europi, dr. sc. Knežević istaknuo je kako iz perspektive nacionalnog tijela nadležnog za procjenu rizika ne vidi jedan dominantan rizik, nego nekoliko velikih trendova koji oblikuju trenutno okružje sigurnosti hrane ne samo u Hrvatskoj nego i ostatku Europske unije pa i globalno. Naglasio je važnost utjecaja klimatskih promjena koje se manifestiraju sve češćim toplinskim valovima, dugotrajnim sušama, poplavama i ostalim ekstremnim vremenskim događajima koji mogu promijeniti obrasce pojave biljnih i životinjskih bolesti te utjecati na sigurnost i kvalitetu hrane duž cijelog lanca opskrbe. Istaknuo je izazove vezane za globalizaciju tržišta hrane koja hrvatskim potrošačima omogućava pristup proizvodima iz cijelog svijeta, što donosi brojne prednosti, ali i povećava potrebu za sustavnim proaktivnim praćenjem bioloških, kemijskih i fizikalnih rizika koji sada mogu prelaziti nacionalne granice mnogo brže. Ukazao je i na važan trend rastućih inovacija u proizvodnji hrane, uporabu umjetne inteligencije i posvemašnje digitalizacije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru što otvara velike mogućnosti, ali zahtijeva kontinuiranu znanstvenu procjenu rizika kako bi se zadržalo povjerenje potrošača. Osvrnuo se i na antimikrobnu rezistenciju, koja predstavlja jedan od najvećih globalnih izazova vezanih za zdravlje ljudi, životinja i okoliša, te na važnost implementacije pristupa Jedno zdravlje (One Health) na nacionalnom razinama. Posebnu važnost pridodao je potrebi transformacije sustava s reaktivnog na prediktivni. Naglasio je kako sigurnost hrane danas više nije pitanje upravljanja samo poznatim rizicima te kako je sve važnije pravodobno prepoznavanje novih i nastajućih prijetnji kako bismo mogli djelovati preventivno i zaštititi zdravlje potrošača te očuvati povjerenje u sustav sigurnosti hrane.
Posebnu pozornost tijekom rasprave posvetio je suradnji između poljoprivrednika, prehrambene industrije, znanstvene zajednice, nadležnih tijela i potrošača. Istaknuto je kako se većina potencijalnih kriza može spriječiti pravovremenom i učinkovitom razmjenom informacija, podataka, dobrih praksi, iskustava, kvalitetnim znanstvenim procjenama rizika te otvorenom komunikacijom među svim dionicima poljoprivredno prehrambenog lanca.
„Najotporniji sustavi sigurnosti hrane temelje se na tri ključna stupa: znanosti, povjerenju i suradnji. Niti jedna institucija ne može samostalno odgovoriti na sve izazove. Samo zajedničkim djelovanjem možemo učinkovito prepoznati i upravljati rizicima prije nego što oni postanu prijetnja javnom zdravlju“, istaknuo je dr. sc. Knežević.
Dr. sc. Knežević naglasio je kako je očuvanje povjerenja građana jedan od najvažnijih preduvjeta za uspješno suočavanje s budućim izazovima.
„Možemo razvijati nove tehnologije, povećavati održivost proizvodnje i jačati otpornost prehrambenih sustava, ali ako izgubimo povjerenje građana u znanost, sigurnost hrane i institucije koje štite javno zdravlje, ugrožavamo temelje cijelog sustava. Povjerenje se gradi godinama, a može se izgubiti u vrlo kratkom vremenu“, zaključio je.
Sudjelovanjem na ovom međunarodnom skupu HAPIH je još jednom potvrdio svoju aktivnu ulogu u europskoj mreži institucija koje doprinose zaštiti zdravlja potrošača, razvoju znanstveno utemeljenih politika sigurnosti hrane te jačanju povjerenja u sustav sigurnosti hrane Republike Hrvatske i Europske unije.
Izvor fotografija: HAPIH i Agroklub