Godišnja konferencija Poslovnog dnevnika Agro Summit, koja je ove godine održana 26. veljače u Zagrebu, okupila je predstavnike vodećih agrotvrtki, prerađivača, trgovaca, znanstvenika, ministarstava, europskih institucija, banaka i mladih poduzetnika. Kroz panele i poslovne susrete sudionici su raspravljali o sigurnosti opskrbe hranom u doba klimatskih ekstrema i geopolitičkih poremećaja, konkurentnosti na EU tržištu te prelasku na proizvodnju s višom dodanom vrijednošću. Konferencija je bila posvećena strateškom razvoju hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije u uvjetima klimatskih promjena, novih EU regulatornih okvira i pojačanih globalnih tržišnih pritisaka.
Europske i hrvatske perspektive
Skup je svečano otvorio Mladen Miletić, glavni urednik Poslovnog dnevnika, naglasivši da je poljoprivreda strateška grana hrvatskog gospodarstva i ključni faktor nacionalne sigurnosti opskrbe hranom. Hristo Hristov, voditelj političkog odjela u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj osvrnuo se na europsku perspektivu budućnosti poljoprivrede i ulogu Hrvatske unutar zajedničkih politika, tržišta i ciljeva održivosti. U prvi plan je stavio europski budžet za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u razgovoru 1 na 1 s glavnim urednikom Poslovnog dnevnika govorio je o prioritetima, reformama i očekivanjima poljoprivrednog sektora u kontekstu nacionalnih i EU politika.
Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić prezentirao je viziju hrvatske poljoprivrede u eri klimatskih i geopolitičkih promjena te dao pregled Strateškog okvira razvoja hrvatske poljoprivrede do 2030.: kako se nositi s klimatskim rizicima, geopolitičkim izazovima i zahtjevima EU zelenog prijelaza kroz inovacije, jačanje otpornosti i pametnu proizvodnju.
Hrvatska na razini EU-a prepoznata kao država s visokom razinom sigurnosti i kvalitete hrane
O otpornosti i konkurentnosti hrvatskog agrara razgovaralo se u panelu koji se bazirao na sigurnosti opskrbe, standardima i prilagodbi EU pravilima. Panelisti su bili dr. sc. Dražen Knežević, dr. med. vet., voditelj Centra za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Josipa Filaković, direktorica Granske udruge prehrambene industrije i poljoprivrede Hrvatske udruge poslodavaca, Tajana Radić, voditeljica Odjela za poljoprivrednu politiku, inovacije i međunarodnu suradnju Hrvatske poljoprivredne komore.
Dr. sc. Dražen Knežević naglasio je kako je poljoprivredno-prehrambeni sustav izložen različitim rizicima zbog svoje izrazite kompleksnosti, koja podrazumijeva mnoštvo dionika i poslovnih procesa koji se neprestano razvijaju kako bi se zadovoljile potrebe novih tržišnih trendova.Istaknuo je kako klimatske promjene predstavljaju sve važniji čimbenik koji utječe na sigurnost hrane duž cijelog poljoprivredno-prehrambenog lanca. Povećanje prosječnih temperatura, promjene u obrascima oborina te učestalije ekstremne vremenske pojave poput suša, poplava i toplinskih valova mijenjaju dinamiku pojave i i bioloških i kemijskih opasnosti u hrani.
Informirao je sudionike skupa o važnosti utjecaja klimatskih promjena na pojave bolesti životinja koje se do nedavno nisu pojavljivale kod nas, poput afričke svinjske kuge. Isto tako skrenuo je pozornost na zlatnu žuticu vinove loze, najdestruktivniju karantensku bolest vinove loze u Europi te sredozemnu voćnu muhu koja uzrokuje milijunske štete na mandarinama. Osvrnuo se i na per- i polifluoroalkilne tvari te mikro i nanoplastiku kao vrlo značajne rizike. Navedeni rizici imaju znatan utjecaj na otpornost poljoprivredno-prehrambenog sustava te upravljanje njima predstavlja poseban izazov za sve uključene dionike.
Dr. sc. Dražen Knežević skrenuo je pozornost kako je Republika Hrvatska na razini Europske unije prepoznata kao država s visokom razinom sigurnosti i kvalitete hrane te kako bi te činjenice mogle poslužiti za dodatno unaprjeđenje poljoprivrednog sektora u kontekstu izlaska na druga tržišta, ali i u kontekstu brendiranja i prepoznatljivosti domaćih proizvoda tijekom turističke sezone, kada u Hrvatsku dolaze građani svih europskih država pa i šire.
Izvor foto: Agro Summit/Pixell
