Najviše prijavljivana zoonoza u 2020. godini bila je kampilobakterioza, s 120.946 slučajeva, što je osjetno manje od 220.000 slučajeva, koliko je prijavljeno u 2019. godini. Na drugom je mjestu salmoneloza s 52.702 slučaja, također manje prijavljivana nego godinu ranije (oko 88.000 slučajeva). Broj prijavljenih epidemija uzrokovanih hranom pao je za 47 %. Ovi se podaci temelje na dokumentu The European Union One Health 2020 Zoonoses Report, kojeg su zajednički izradili Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC).
Stručnjaci smatraju kako je COVID-19 pandemija značajno utjecala na pad broja prijavljenih zoonoza u ljudi, koji se kreće od 7 do 53 %, ovisno o bolesti ili o epidemiji uzrokovanoj hranom.
Osjetno smanjenje broja prijavljenih zoonoza posljedica je više čimbenika, među kojima su promjene u ponašanju u odnosu na pristupanje zdravstvenim uslugama, ograničenje putovanja i drugih događanja, zatvaranje restorana, karantene, „lockdown“, i druge mjere kao što su korištenje maski, fizičko distanciranje te učestalo pranje i dezinfekcija ruku.
Slijedeće zoonoze po učestalosti su jersinioza (5.668) i posljedična oboljenja nakon zaraze s E. coli koja proizvodi shiga toksin (4.446). Listerioza se nalazi na petom mjestu s 1.876 prijavljenih slučajeva, koji su uglavnom zabilježeni kod osoba starijih od 64 godine.
Listerioza i bolest Zapadnog Nila su bolesti zbog kojih je zabilježeno najviše smrtnih slučajeva i osoba na bolničkom liječenju. Zaraze s virusom bolesti Zapadnog Nila imale su lokalni karakter, a prijavile su ih Grčka, Španjolska i Italija.
U izvješću se nalaze podaci o izbijanju epidemija uzrokovanim hranom, u koje se ubrajaju slučajevi u kojima od iste kontaminirane hrane oboli najmanje dvoje ljudi. U 2020. godini zabilježeno je ukupno 3.086 izbijanja epidemija uzrokovanim hranom. Bakterije iz roda Salmonella ostale su i dalje na prvom mjestu prijavljenih uzročnika epidemija, u udjelu od 23 %. Najučestaliji izvori salmoneloza bili su jaja, proizvodi od jaja i svinjsko meso.
Osim navedenih, u izvještaju se nalaze i podaci o zarazama uzrokovanim mikroorganizmima poput Mycobacterium bovis/caprae, Brucella, Trichinella, Echinococcus, Toxoplasma gondii, te bolestima bjesnoći, Q groznici i tularemiji.
EFSA je objavila i dva interaktivna komunikacijska alata – Informativnu kartu i Kontrolnu ploču. U Informativnoj karti nalaze se općenite informacije o epidemijama uzrokovanim hranom, njihovim uzročnicima i hrani koja je bila izvor zaraze. U Kontrolnoj ploči mogu se istražiti i pretražiti podaci o epidemijama uzrokovanim hranom, koje su dostavile zemlje članice i ostale zemlje koje prijavljuju podatke EFSA-i još od 2015. godine.
Izvor: EFSA