Ujedinjeni narodi proglasili su 2020. Međunarodnom godinom biljnog zdravstva, s ciljem podizanja svijesti o ključnoj ulozi biljnog zdravlja u sprečavanju gladi, zaštiti okoliša i bioraznolikosti. Nažalost, COVID-19 onemogućio je iskorištavanje svih blagodati ove inicijative pa je Međunarodna godina biljnog zdravstva produžena do lipnja 2021.
Uzimajući u obzir dimenziju izazova, a kako bismo se prebacili na održivije i otpornije prehrambene sustave, očuvali biološku raznolikost i unaprijedili pravo na primjerenu hranu za sadašnju i buduću generaciju, potrebno je ojačati napore i kolektivnu aktivnost.
Važno je nastaviti promovirati i naglašavati ključnu ulogu zaštite i prevencije u biljnom zdravstvu. Održavanje biljnih resursa na svijetu zajednička je odgovornost. Svi sektori društva, i šira javnost, poljoprivrednici, nevladine udruge, mediji, kreatori politike, proizvođači i transportni sektor, trebali bi pridonijeti zaštiti bilja jer ista doprinosi našoj prehrambenoj sigurnosti i zdravom planetu. Trenutna pandemija pokazala je krhkost poljoprivredno-prehrambenih sustava. Klimatske promjene prijete smanjivanju ne samo količine usjeva, već i njihove hranjive vrijednosti. Porast temperature dovodi do pojave i širenja pojedinih štetnih organizama bilja na novim područjima, izvan područja njihove prirodne raširenosti. To predstavlja nove, katkada i visoke rizike, jer su štetnici, bolesti i korovi još uvijek odgovorni za gubitke do 40% poljoprivredne proizvodnje na globalnoj razini. Zdravstvena ispravnost bilja od velike je važnosti za biljnu proizvodnju, šume, prirodu, prirodne ekosustave i biološku raznolikost, a sama proizvodnja biljaka je i temelj prehrambenog lanaca bez čije proizvodnje ne bi bilo hrane ni za ljude niti za životinje. Biljno zdravstvo dakako doprinosi i sigurnosti hrane, a također, proizvodi gotovo sav kisik koji udišemo i čini 80 % hrane koju jedemo. Čak i meso, riba ili mliječni proizvodi koje jedemo, potječu od životinja koje ovise o biljkama za rast.