Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), svečano je obilježio 25 godina uspješnog rada. Ovu sjajnu, „srebrnu“ obljetnicu, uveličali su župan Osječko-baranjske županije Mato Lukić, predstavnik Ministarstva poljoprivrede Ivica Delić, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković te predstavnici znanstvene i stručne zajednice RH.
Doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, ovom je prigodom okupljene uzvanike podsjetila kako je današnji Centar nasljednik nekadašnjeg Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo, osnovanog 1998. godine, no hrvatska priča o sjemenu kreće puno, puno ranije, točnije davne 848. godine, kada je, kako govore prvi pisani zapisi, hrvatski knez Trpimir u benediktinskom samostanu u Rižnicama kod Solina osnovao prvo pokušalište boljeg sjemena. Prije 155 godina dolazi do prvih službenih opisnih sortnih pokusa u Hrvatskoj, a do prvog hrvatskog propisa o sjemenu prije 140 godina.
„Kvalitetno sjeme je jedan od glavnih faktora postizanja sigurnih i visokih prinosa kultiviranog bilja, a sjemenarstvo danas predstavlja osnovu poljoprivredne proizvodnje jer je prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Sjemenarstvo je kruna oplemenjivačkog rada i ono stvara veću dodanu vrijednost proizvoda, zapošljava veliki broj radne snage s ruralnog područja i osigurava sigurnost i prehrambeni suverenitet“, istaknula je ravnateljica Sokolić.
Oslikavajući važnost ove gospodarske grane navela je kako se komercijalno svjetsko tržište sjemena procjenjuje na oko 42 milijarde američkih dolara, a vrijednost međunarodne trgovine sjemena na oko 10 milijardi američkih dolara odnosno 1,2 milijarde kg sjemena.
„Sjemenska proizvodnja se ubraja među najprofitabilnije djelatnosti u poljoprivredi. Republika Hrvatska ima odlične uvjete za proizvodnju sjemena, a domaće dorade sjemena ne zaostaju za onima u EU. Imajući sve ovo na umu, važnost postojanja i kontinuiteta rada Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo kao nacionalnog ovlaštenog tijela koje provodi čitav niz mjera i aktivnosti u područja sjemenarstva, rasadničarstva i priznavanja sorti poljoprivrednog bilja u Republici Hrvatskoj od iznimnog je značaja“, zaključila je ravnateljica Sokolić.
Uspješna suradnja sa svim dionicima
U ime ministrice poljoprivrede Marije Vučković, okupljene je uzvanike pozdravio a HAPIH-u 25. obljetnicu čestitao Ivica Delić, načelnik Sektora fitosanitarne politike iz Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište koji je ovom prigodom posebno istaknuo da je suradnja ove dvije institucije od samih početaka intenzivna, kontinuirana i svakodnevna.
„Centar nam predstavlja značajnu stručnu i znanstvenu podršku na području priznavanja biljnih sorti, očuvanja biljnih genetskih izvora te nadzora certifikacije sjemenske i rasadničarske proizvodnje. Tu je i neizostavni sustav kontrole GMO-a i ispitivanje kvalitete sjemena. Za rođendan ću vam poželjeti da nastavimo i dalje raditi u ovakvoj sinergiji, da nam i dalje budete znanstvena i stručna podrška ali i korektivan faktor kada je to potrebno“, rekao je Ivica Delić.
Prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor osječkog Sveučilišta istaknuo je multidisciplinarnost sjemenarstava i rasadničarstva koje ima temelje u mnogim drugim znanostima – biologiji, genetici, oplemenjivanju bilja, fiziologiji bilja, entomologiji, fitopatologiji, fitocenologiji, mikrobiologiji, statistici i drugima, potrebnim da bi se stvori jedan vrhunski genotip.
„Posebno mi je drago da je sjedište Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo tu u Osijeku, u hrvatskoj žitnici gdje i treba biti, jer tu su i efekti rada centra zaista i najveći“, rekao je rektor Guberac zaželjevši puno uspjeha u narednim desetljećima.
Zadovoljstvo što je sjedište Centra u Osječko-baranjskoj županiji izrazio je i Mato Lukić, zamjenik župana koji obnaša dužnost župana OBŽ-a, istaknuvši kako pet slavonskih županija proizvodi gotovo 90 posto sjemena u Hrvatskoj, a jedna trećina cjelokupne sjemenarske proizvodnje dolazi upravo iz ove županije. Istaknuo je izvrsnu suradnju HAPIH-a i OBŽ-a posljednjih godina, posebice naglasivši aktualnu suradnju kroz Stožer civilne zaštite po pitanju aktualne afričke svinjske kuge, te analize nakon požara u tvrtki Drava International, kao i druge aktivnosti. Najavio je daljnju podršku Županije te nastavak uspješne suradnje.
Hrvatsko je sjemenarstvo u europskom vrhu
Osvrtom na proteklih 25 godina i ključne momente u razvoju Centra, dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra istaknuo je i uspjehe hrvatskog suvremenog sjemenarstva i rasadničarstva. Navodeći sve aktivnosti i zadaće Centra, između ostaloga, rekao kako je Centar danas jedan od najrazvijenijih institucija ovog profila u regiji i u samom je vrhu u Europskoj uniji. Posebno je istaknuo kako je, prema podacima ESCAA udruženja, Hrvatska jedina zemlja u EU koja ima kontinuitet rasta sjemenske proizvodnje, i to rast u odnosu na 2017. za 44 posto. U europskim razmjerima Hrvatska je na trećem mjestu u sjemenskoj proizvodnji soje, petom tritikala, šestom ozimog ječma, sedmom lucerne kao i grahorice, osmom ozime pšenice a jedanaestom mjestu po proizvodnji kukuruza.
„Rezultat je to sustavnog oplemenjivačkog rada i sjemenske proizvodnje tih glavnih ratarskih kultura. U strukturi sjetve merkantilnih usjeva najveće površine zauzimaju glavne kulture – kukuruz, ozima pšenica, soja te ozimi i jari ječam, koje sijemo na 70 posto od ukupno obradivih površina i to većinom sjemenom proizvedenim u RH. Važnost domaćeg sjemenarstva pokazala se ključnom u vrijeme COVID krize kada je bio onemogućen promet roba, pa je svaki hektar u Hrvatskoj posijan domaćim sjemenom“, naglasio je dr. sc. Jukić ističući kako je Centar odnosno Zavod od osnutka provodio sve dodijeljene zadatke po pitanju priznavanja i zaštite biljnih sorti, nadzora proizvodnje te laboratorijske kontrole sjemena i u konačnici postao regionalni lider u području sjemenarstva.
„Jedino certificirano sjeme daje garanciju sortnosti i osigurava visoke prinose. Novac uložen u oplemenjivanje, sjemenarstvo i rasadničarstvo najbolje je uložen novac u poljoprivredi“, zaključio je dr. sc. Jukić.
Priznanja najzaslužnijima
Bila je ovo prigoda za zahvalu odavanjem priznanja istaknutim pojedincima i tvrtkama odnosno institucijama zaslužnim za značajan doprinos tijekom proteklih godina kako radu Centra tako i sveukupnoj sjemenskoj i rasadničarskoj proizvodnji RH. Ravnateljica Sokolić i voditelj Centra Jukić uručili su priznanja za kontinuiranu podršku razvoju sjemenarstva i rasadničarstva u RH Hrvatskoj udruzi rasadničara, udruzi Hrvatsko sjeme, Hrvatskoj agronomskoj komori, te Osječko-baranjskoj županiji.
Za kontinuiranu uspješnu znanstvenoistraživačku suradnju priznanja su dobili Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko agronomsko društvo te Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Priznanja za kontinuirani oplemenjivački rad, proizvodnju i stavljanje sjemena na tržište dobili su Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb, Agrigenetics d.o.o., te Poljoprivredni institut Osijek.
Priznanja za kontinuiranu proizvodnju i stavljanje na tržište reprodukcijskog materijala dodijeljena su tvrtkama RWA Hrvatska d.o.o., Novi Agrar d.o.o., Belje Plus d.o.o., Kutjevo d.d., Rasadnik Prud, Rasadnik Milić te Axereal Croatia d.o.o.
Poseban su doprinos razvoju sjemenarstva i rasadničarstva u Hrvatskoj dali prof. dr. sc. Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta, prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor osječkog Sveučilišta, prof. dr. sc. Sonja Vila s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, prof. dr. sc. Milutin Bede, mr. sc. Teo Sanseović (u mirovini) te mr. sc. Ivan Đurkić (u mirovini) zaslužan za osnutak i ustroj ondašnjeg Zavoda.
