Bez zdravog tla nema ni dovoljno kvalitetne hrane

Svjetski dan tla se na inicijativu Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda od 2014. obilježava svake godine na 5. prosinca kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja tla i potaknulo zalaganje za održivo upravljanje ovim dragocjenim prirodnim resursom. Krilaticom ovogodišnjeg obilježavanja u 125 država diljem svijeta “Tlo: gdje hrana počinje” FAO želi podići svijest ljudi o važnosti održavanja ovog ekosustava zdravim te potaknuti na aktivno uključivanje u procese poboljšanja zdravlja tla i rješavanje rastućih izazova u upravljanju tlom.

„Zdravlje tla i njegova plodnost izravni utječu na sadržaj hranjivih tvari u primarnim poljoprivrednim proizvodima, i od iznimnog su značaja za poljoprivredno prehrambene sustave. Kronični nedostatak mikronutrijenata u tlu a posljedično i u prehrani, uzrokuje teške i često nevidljive zdravstvene probleme. Takozvana skrivena glad danas pogađa više od dvije milijarde ljudi diljem svijeta i oko dvije trećine svjetskog stanovništva je u opasnosti od nedostatka jednog ili više esencijalnih mineralnih tvari. U posljednjih 50 godina sadržaj hranjivih i esencijalnih tvari u tlu se u nekim područjima smanjio čak i do 40 posto. Stoga je neophodno održivo upravljanje tlom“, istaknula je doc.dr.sc. Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) prigodom obilježavanja Svjetskog dana tla u okviru kojega je HAPIH organizirao okrugli stol aktualne tematike „Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama“. 

Praćenjem promjena do smjernica za daljnje djelovanje

Tema ovog okruglog stola usko je povezana s jednim od projekata koji provodi Centar za tlo, HAPIH-a. Riječ je o Agroekoteh projektu kojim se želi povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatske poljoprivrede i pozitivno utjecati na minimaliziranje šteta u poljoprivredi uvjetovanih klimatskim promjenama, povećati elastičnosti agroekosustava, odnosno sposobnosti oporavka od negativnih učinaka klimatskih promjena te iskoristiti potencijalno pozitivne utjecaje klimatskih promjena.

„Prije 15 godina su se prvi puta počeli uzimati uzorci tla s GPS koordinatama. U sklopu ovog  projekta smo ponovili uzorkovanje tla na 1000 lokacija i otvorili pet pedoloških profila da bismo vidjeli što se dogodilo s tlom u tom razdoblju. U tijeku su analize, no već sada možemo reći kako se na oraničnim površinama vidi lagani pad organske tvari dok na površinama pod trajnim nasadima primijećen lagani porast organske tvari“, rekao je Hrvoje Hefer, pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra za tlo. 

Milena Andrišić iz HAPIH-ovog tima navodi kako je u sklopu projekta praćeno 50 kemijskih i dvadesetak fizikalnih parametara tla i do sada obrađeni rezultati pokazuju kako naše najkvalitetnije tlo černozem ide u smjeru pada humusa i pH vrijednosti.

Dr.sc. Daniel Rašić iz Centra za tlo HAPIH-a je dodao kako će se svi rezultati biti dostupni i znanstvenoj i stručnoj zajednici te poljoprivrednim proizvođačima u svojevrsnom priručniku, a na temelju objavljenih rezultata dati će se smjernice za daljnje djelovanje, kao i prijedlozi Ministarstvu poljoprivrede kako bi se poticanjem novih agrotehničkih mjera poboljšalo stanje. Jedna od tih mjera, svakako je i navodnjavanje, ali treba istražiti i negativne posljedice navodnjavanja i to bi također jedan od budućih projekata u cilju očuvanja tla.

Izazovna vremena mogu iznjedriti bolja rješenja

Smanjenje organske tvari u tlu smanjit će i sposobnost tla da se odupre negativnom učinku klimatskih promjena, istaknuo je panelist prof.dr.sc. Zdenko Lončarić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), partnera na ovom projektu, dodajući kako se u ovim kriznim vremenima mnogi proizvođači okreću i alternativnim rješenjima u podizanju plodnosti tla, kao primjerice vraćanju organskoj gnojidbi ili unosu mikrobioloških preparata.

„Ovo je zapravo jako izazovno vrijeme što je na neki čudan način čak i dobro. Jer svi oni koji uspiju preživjeti, koji se izbore za  bolju poziciju zapravo će značiti napredak naše poljoprivredne proizvodnje i gospodarstva. Ovo će iznjedriti neka najbolja rješenja. Ići će to u dobrom pravcu“, rekao je prof.dr.sc. Lončarić. U iznalaženju rješenja za izazove s kojim su danas suočeni poljoprivrednici – kako proizvoditi više i jeftinije uz što manju degradaciju tla i kontaminaciju okoliša, istaknuo je ključnu ulogu stručnjaka – agronoma u optimizaciji poljoprivredne proizvodnje na održiv način.

„Iako je nužan interdisciplinaran pristup, temeljna figura mora biti agronom! Agronomi bi trebali imati javne ovlasti u okviru agronomske komore“, zaključio je prof. Lončarić. 

Svoja je iskustva prenio i Stjepan Zorić, poljoprivredni proizvođač iz Erduta, koji se na 200-tinjak hektara bavi uzgojem ratarskih i voćarskih kultura. Protiv degradacije tla i klimatskih promjena bori se navodnjavanjem sjemenske proizvodnje te uvođenjem dvije sjetve godišnje. Kad mu je konvencionalna ratarska proizvodnja zbog povećanja troškova inputa koje nije pratilo i povećanje prinosa pokazala neisplativa, prešao je na ekološku poljoprivredu, što, kaže, nije došlo u koliziju s dobrim prinosima, ali je povećalo prihode.

Već šest godina prakticira sjetvu postrnih kultura koje zaorava kao zelenu gnojidbu i primijetio je da mu se na očigled popravlja struktura tla. 

„Došle su klimatske promjene i sve veći izazovi u poljoprivrednoj proizvodnji. Krenuli smo s nekim novim agrotehničkim mjerama i sad već šestu godinu usijavamo travne smjesa kao zelenu gnojidbu. Nekad imamo 15 tona po hektaru zelene mase a ove je godine bilo čak 50-55 tona. Soja kao druga kultura donese i u uvjetima suhog ratarenja do 2 t/ha minimalno. No kad je ekološka, ima dvostruko veću cijenu“, zaključuje Zorić.

Dan tla treba biti svaki dan

Mi se još relativno dobro odnosimo prema tlu u odnosu na druge države, rekao je prof.dr.sc. Domagoj Rastija s FAZOS-a i za primjer naveo Nizozemsku koja ima 3,3 uvjetna grla a Hrvatska 0,32 uvjetnih grla po hektaru. Pozvao je na očuvanje tla, obogaćivanjem organskom tvari bilo unošenjem komposta ili zaoravanjem žetvenih ostataka, racionalnim navodnjavanjem i svim drugim mjerama dobre poljoprivredne prakse. 

Prof. Rastija je prenio i poruku akademika Ferde Bašića, koji je zbog iznenadne bolesti bio spriječen održati najavljeno predavanje na ovom skupu, kako bi svaki dan trebao biti Dan tla.

Podsjetio je na višestruku ulogu tla. Osim proizvodne tu je i neproizvodna uloga koja podrazumijeva ekološku i klimatsku regulacijsku ulogu. Nadalje, tlo je izvor genetskog bogatstva zbog bioraznolikosti brojnih organizama koji u njemu žive a pravo su remekdjelo evolucije. Tlo ima i krajobraznu i prostornu ulogu, ono je medije za odlaganje otpada ali i izvor sirovina, a poseban je kategorija njegova kulturno-povijesna uloga u zaštiti naše baštine kao arheološko nalazište. 

Tla je bilo prije čovjeka, bit će ga i poslije, podcrtao je prof. Rastija i uputio poznati apel S.O.S. kao Save Our Soil (prev. s eng. Spasimo naše tlo), te prenio upozorenje akademika Bašića da je onečišćenje uzelo maha i grabi velikim koracima jer svake se minute gubi dva hektara tla. Upravo je Svjetski dan tla prilika da potaknemo na aktivno djelovanje u njegovu zaštitu.

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Pravila privatnosti →

Skip to content