Blagdani su vrijeme radosti, slavlja i obilja. U kućanstvima se priprema više hrane nego inače što može dovesti do nepažnje u kuhinji i povećati rizik od trovanja hranom, a ne treba se zanemariti ni količina hrane koja se baci.
Uz ovih devet zlatnih savjeta spriječite trovanje hranom, smanjite bacanje hrane te uštedite vrijeme i novac.
1. Isplanirajte kupovinu
Najviše hrane baci se kao posljedica neracionalne kupovine i neplaniranja obroka. Stoga, prije nego što uopće krenete s pripremom jela za blagdanski stol, napravite okvirni plan. Koliko god je to moguće, unaprijed isplanirajte obroke, a u obzir uzmite broj gostiju koje očekujete kao i broj dana za koje pripremate hranu. U skladu s tim, kupite onoliko hrane koliko će vam biti potrebno i skladištite ju u skladu s uputama na pakiranju. Prilikom kupovine pobrinite se da imate dovoljno torbi kako biste mogli razdvojiti sirovu hranu, poput ribe, mesa i jaja, od one koja je spremna za konzumaciju.
2. Obratite pažnju na datume roka trajanja
Prilikom kupovine kao i kasnije tijekom skladištenja hrane treba voditi računa o datumima roka trajanja. Osim što tako štitite zdravlje svojih najmilijih i svoje, pravilnim tumačenjem oznaka možete smanjiti bacanje hrane.
Oznaka „Upotrijebiti do“ odnosi se na sigurnost hrane. Hrana s ovom oznakom može se upotrijebiti do navedenog datuma, nakon čega više nije sigurna za konzumaciju i mogla bi prouzročiti zdravstvene tegobe. To je lako kvarljiva hrana, poput svježe ribe, svježeg mesa i mliječnih proizvoda, i trebala bi se baciti nakon isteka.
S druge strane, oznaka „Najbolje upotrijebiti do“ odnosi se na kvalitetu hrane. Hrana s ovom oznakom bit će sigurna za jelo i nakon isteka datuma ako ste ju čuvali prema uputama na ambalaži, ali možda neće imati jednak okus ili teksturu. Nema jamstva da će nakon navedenog datuma hrana i dalje biti svježa, ukusna ili, primjerice, hrskava kao i prije, no ona je i dalje sigurna za konzumaciju, a često i povoljnija. Ipak, prije konzumiranja potrebno je provjeriti nema li nekih neželjenih promjena i naznaka nesigurnosti, poput prisutnosti kukaca, užeglosti, plijesni i truljenja.
3. Pripazite na skladištenje hrane
Pridržavajte se uputa o pohrani hrane navedenih na pakiranjima. Proučite koliko dugo se hrana može čuvati, posebno nakon što je otvorena, i treba li se pohraniti u hladnjak. Kuhanu i pečenu hranu, kao i onu kraćeg roka trajanja koja se uobičajeno čuva u hladnjaku, ne bi trebalo držati na sobnoj temperaturi duže od dva sata. Time se sprječava razmnožavanje mikroorganizama i njezino prijevremeno kvarenje.
Ostatke hrane treba spremiti u posude koje se mogu dobro zatvoriti kako bi se spriječio ulazak potencijalno kontaminirajućih bakterija i mirisa, a preporučuje se korištenje hermetičkih posuda. Ostaci hrane u zatvorenim posudama mogu se čuvati u hladnjaku tri do četiri dana. Nakon toga, rizik od trovanja hranom raste. Stoga, ako znate da se pečeno meso, kremasti kolači ili neko drugo jelo neće pojesti u tom roku, najbolje ih je odmah zamrznuti.
Ostacima se produžuje rok trajanja kada ih zamrznete jer se smanjivanjem temperature znatno usporava razmnožavanje mikroorganizama. Zamrznuti se može gotovo sve, a jednom odmrznutu hranu, najbolje je konzumirati unutar 24 sata od odmrzavanja.
4. Održavajte higijenu kuhinje i ruku
Kako biste spriječili kontaminaciju hrane, redovito perite ruke i čistite kuhinjske površine. Ruke perite toplom vodom i sapunom prije rukovanja hranom i tijekom pripreme hrane, nakon boravka u zahodu, prije jela, nakon maženja kućnih ljubimaca ili brige o bolesnim ukućanima. Osim toga, perite i održavajte higijenu svih površina u kuhinji, pribora i posuđa kojima se koristite tijekom pripreme hrane. Zaštitite kuhinju i hranu od kukaca, nametnika i drugih životinja.
5. Pravilno odmrznite meso
Neke namirnice mogu se početi kuhati dok su još zamrznute. Međutim, meso je prije pripreme potrebno odmrznuti. Najsigurnije ga je odmrzavati postupno u hladnjaku zbog toga što kod temperatura viših od 8 °C i nižih od 63 °C bakterije mogu rasti i razmnožavati se, čime se povećava rizik od trovanja hranom. Osim toga, meso možete odmrzavati u posudi s hladnom vodom, pri čemu vodu mijenjate svakih 30 minuta, ili u mikrovalnoj pećnici.
Ne biste li spriječili širenje bakterija ne zaboravite sirovo meso staviti na dno hladnjaka kako sokovi koji nastaju pri odmrzavanju ne bi mogli kontaminirati drugu hranu.
6. Hranu skuhajte potpuno
Konzumacija nedovoljno termički obrađenog mesa, ribe i jaja može dovesti do trovanja hranom. Stoga, na kraju kuhanja uvijek provjeriti je li hrana potpuno pečena. Meso treba isparavati vruću paru u svim svojim dijelovima, ne bi trebalo biti ružičaste boje, a kada ga pritisnete, trebala bi istjecati bistra tekućina. Je li hrana dovoljno skuhana možete provjeriti i uz pomoć termometra za hranu. U najdebljim dijelovima temperatura bi trebala biti 75 °C ili viša.
7. Odvojite sirovu od skuhane hrane
Bakterije koje su eventualno prisutne na sirovom mesu mogu se prenijeti na ostalu hranu preko radnih površina, dasaka za rezanje, posuđa ili pribora. Zato je potrebno pažljivo odvajati sirovu od kuhane i pečene hrane kako bi se izbjegla kontaminaciju. Nemojte koristiti iste daske za rezanje sirovog mesa i druge svježe hrane ili hrane spremne za konzumaciju, poput povrća, voća i kruha, a da ih prethodno niste temeljito oprali toplom vodom i deterdžentom. Najsigurnije je koristiti posebne daske samo za meso.
Osim toga, svježe meso i ribu ne preporučuje se prati u sudoperu jer se prskanjem vode bakterije mogu prenijeti na okolne radne površine, posuđe i drugu hranu. Temeljita termička obrada ovih vrsta mesa će ih ionako uništiti.
8. Izbjegavajte isprobavanje svježeg tijesta
Svježe smjese i tijesta za kolače mogu sadržavati štetne bakterije, poput Escherichije coli i Salmonelle. Preporučuje se ne isprobavati sirove smjese i tijesto koje ćete koristiti za izradu kolača. Također, nakon kontakta sa sirovim tijestom temeljito operite ruke, radne površine i pribor.
Prilikom pečenja kolača potrebno je kreme koje sadrže jaja termički obraditi na minimalno 70 ˚C. Ako kolači ipak zahtijevaju korištenje svježih jaja, koristite pasterizirana jaja iz kartona jer se u procesu pasterizacije bakterije ubijaju.
9. Iskoristite ostatke hrane
Osim što ih možete zamrznuti, ostatke hrane možete iskoristiti i u pripremi novih jela. Ostatke mesa iskoristite u jelima poput rižota, tjestenina i hladnih salata. Od ostataka omekšanog voća napravite voćne sokove ili pite, a manje svježe povrće upotrijebite za pripremu juha i variva. Hranu također možete podijeliti s obitelji, prijateljima i kolegama.
Budite kreativni, ali ne zaboravite se pridržavati osnovnih načela higijene hrane: operi, obradi, odvoji, ohladi. Ideje možete potražiti i u Knjižici recepata za pripremu jela od viškova hrane „Skuhat ću, neću baciti!“.
Sigurne i ukusne blagdane žele vam stručnjaci HAPIH-a!
