Osijek, 23. i 24. travnja 2026.
Jedna potpuno drugačija konferencija!
FOODCOOLTOUR želi ukazati da su sigurnost hrane i održivost proizvodnje kompleksne discipline. Najbolji rezultati mogu se postići samo ako stručnjaci, znanstvenici, tehnolozi, mali proizvođači, velike tvrtke i donositelji odluka rade zajedno.
Ali to nije sve, u raspravu uključujemo i liječnike, sociologe, psihologe, marketingaše, komunikatore, financijere, IT-ovce…
FOODCOOLTOUR vam stoga nudi potpuno novi insight u sigurnost hrane!
Zašto FOODCOOLTOUR?
Moderatori:
Joško Lokas, Damira Gregoret, Ana Radišić, Leticija Hrenković
9:00 – 10:00 Registracija sudionika & wake up coffee
Dan 2: Petak, 24. travnja 2026.
Mjesto: Koncertna dvorana „Franjo Krežma”
9:00 – 10:00 Registracija sudionika & wake up coffee
Više informacija uskoro…
Više informacija uskoro…
NIKOLAUS KRIZ preuzeo je dužnost izvršnog direktora EFSA-e u rujnu 2025., nakon što je tri godine obnašao funkciju voditelja Odjela za usluge procjene rizika (ENABLE) pri EFSA-i. Kriz je po struci veterinarski kirurg s više od 30 godina profesionalnog iskustva, a njegova je karijera obuhvaćala opću veterinarsku praksu, rad u veterinarskim klinikama i akademskoj zajednici na četiri kontinenta prije usmjeravanja na rad u području procjene rizika u okviru pristupa „Jedno zdravlje” pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA). Potom je preuzeo rukovodeće funkcije u području paralelne distribucije i certifikata te pružao potporu radu sedam znanstvenih odbora EMA-e. U tim je ulogama bio odgovoran za provedbu zakonodavstva EU-a vezano za tvari neophodne za liječenje kopitara te za izradu smjernica za dosjee koji obuhvaćaju više sojeva istog mikroorganizma, kao i za rani razvoj nove Uredbe o veterinarsko-medicinskim proizvodima. Također je uspostavio javni registar paralelno distribuiranih proizvoda u EU-u, što je predstavljalo značajan korak prema jačanju transparentnosti u tom sektoru. EFSA-i se pridružio 1. siječnja 2017. u svojstvu voditelja Odjela za zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje bilja, gdje je bio odgovoran za izradu procjena rizika vezano za razne teme, uključujući bakteriju Xylella fastidiosa, afričku svinjsku kugu, influencu ptica te dobrobit kunića u farmskom uzgoju. Glavna postignuća ostvarena tijekom njegovog dosadašnjeg rada u EFSA-i uključuju pružanje znanstvene potpore Europskoj komisiji u provedbi Zakona o zdravlju životinja, uspostavu modela podataka o bolestima životinja, stvaranje partnerstva u prikupljanju podataka radi analize rizika od bolesti koje se prenose između divljih životinja, stoke i ljudi, uvođenje procjene rizika biljnih proizvoda za visokorizične biljne vrste te praćenje novih štetnih biljnih organizama koji potencijalno predstavljaju prijetnju (horizon scanning). Također je koordinirao redefiniranje radnih prioriteta kako bi Odjel mogao učinkovitije pružiti potporu novom zakonodavstvu o dobrobiti životinja.
MARIJANA PETIR rođena je 4. listopada 1975. u Kutini. Diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Katoličko-bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (VSS – profesorica biologije, teologinja). Pri Katoličko-bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila poslijediplomski specijalistički studij pod nazivom “Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje” (sveučilišna specijalistica managementa neprofitnih organizacija i socijalnog zagovaranja – univ. spec. act. soc.).
HRVOJE HEFER rođen je 1978. godine u Osijeku, a zvanje diplomiranog inženjera poljoprivrede ratarskog smjera stekao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, današnjem Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, gdje trenutno pohađa doktorski studij. U Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) zaposlen je od 2018. godine. Nakon što je imenovan voditeljem Centra za tlo, aktivno se uključuje u poslove vezane za zaštitu poljoprivrednog zemljišta te se intenzivno posvećuje unaprjeđenju suradnje sa znanstvenom zajednicom. Voditelj je istraživačkih timova značajnih projekata u predmetnom području, kao što su EU projekt AGROEKOTEH – Optimizacija gospodarenja tlom prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama koji je uspješno završen 2023. godine te Trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta– monitoringa koji se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021- 2026. godine. Tijekom svog radnog vijeka završio je niz stručnih usavršavanja u području agronomije i upravljanja, član je Hrvatskog tloznanstvenog društva, Hrvatske agronomske komore i aktivan sudionik mnogih međunarodnih savjetovanja i kongresa vezanih uz tloznanstvo. Član je mnogih stručnih radnih grupa i povjerenstava pri resornom ministarstvu, kao i autor i koautor stručnih i znanstvenih radova i publikacija. Dužnost ravnatelja HAPIH-a preuzima 11. srpnja 2025. godine, na koju je došao s radnog mjesta pomoćnika ravnatelja i voditelja Centra za tlo.
GÖKCE AKBALIK KOVESI je savjetnica za sigurnost hrane s fokusom na jačanje sustava kontrole hrane diljem Europe i srednje Azije. Posljednjih deset godina obnaša dužnost službenice za sigurnost hrane u Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Njezin je rad usmjeren na jačanje sustava kontrole hrane na globalnoj razini kroz inicijative izgradnje kapaciteta s ciljem zaštite zdravlja potrošača i unaprjeđenja pravedne
trgovinske prakse. Nakon sedam godina pružanja podrške zemljama u Europi i Srednjoj Aziji te jedne godine rada u Aziji i Pacifiku, ponovno se pridružila globalnom timu u sjedištu
FAO-a. Njezina stručnost obuhvaća osmišljavanje i provedbu projekata u području
institucionalnih okvira kontrole hrane, analize rizika vezanih za sigurnost hrane, sklađenosti s međunarodnim standardima te razvoja nacionalnih kapaciteta u okviru Codexa. Usko surađuje s nacionalnim nadležnim tijelima i multidisciplinarnim timovima stručnjaka na razvoju alata, edukacijskih materijala, smjernica i zagovaračkih aktivnosti kako bi se ojačali kapaciteti u području sigurnosti hrane prema prioritetnim potrebama država članica FAO-a. Također radi na razvoju kapaciteta za pripravnost u izvanrednim situacijama vezanima za sigurnost hrane te predstavlja FAO u Međunarodnoj mreži tijela za sigurnost hrane FAO-a i WHO-a (INFOSAN).
Više informacija uskoro…
NINA BILANDŽIĆ je znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, voditeljica Laboratorija za određivanje rezidua Odjela za veterinarsko javno zdravstvo Hrvatskog veterinarskog instituta. Laboratorij je nacionalni referentni laboratorij nadležan za realizaciju nacionalnih monitoringa za područja zabranjenih tvari, farmakološki aktivnih tvari i kontaminanata u hrani životinjskog podrijetla, hrani za životinje, biološkom materijalu i vodi kao i ostataka pesticida i teških metala u hrani i hrani za životinje. Članica je Znanstvenog savjeta Hrvatskog veterinarskog instituta. Sudjelovala je na nizu znanstveno-istraživačkih projekata, od kojih je devet vodila. Trenutno vodi projekt naziva Perfluoralkilne tvari (PFAS) u životinjskim vrstama iz vodenih i kopnenih staništa te hrani životinjskog podrijetla: izloženost i procjena rizika hrvatskih potrošača (2024.-2027.) financiranog sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) Europske unije–NextGenerationEU. Autor je i koautor više od 200 znanstvenih članaka iz područja sigurnosti hrane.
JASNA BOŠNIR izv.prof.dr.sc., zaposlena je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ od 1988. godine, gdje je od 1997. do 2022. obnašala dužnost voditeljice Odjela za analize zdravstvene ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe, a 2022. godine imenovana je voditeljicom Službe za zdravstvenu ekologiju. Također, voditeljica je Referentnog centra za analize zdravstvene ispravnosti hrane Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i voditeljica je Studija sanitarnog inženjerstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Diplomirala je 1994. godine na Medicinskom fakultetu u Rijeci, smjer diplomirani sanitarni inženjer. Magistrirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine u području toksikologije, a doktorirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine. U znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik u znanstvenom području biomedicina i zdravstvo, polje javno zdravstvo i zdravstvena zaštita izabrana je 2010. godine, a 2017. godine izabrana je u znanstveno zvanje znanstveni savjetnika. Godine 2010. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, a od 2021. godine sudjeluje u nastavi kao izvanredni profesor na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci. Od 2018. godine je redoviti profesor u trajnom zvanju na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Bila je voditeljica dvaju znanstvenih projekta financiranih od Europskog regionalnog fonda za razvoj u razdoblju od 2020. do 2023. godine. Članica je Hrvatskog toksikološkog društva i Hrvatske udruge zdravstvenih radnika. Također je član komisije Ministarstva zdravstva za polaganje stručnih ispita, Znanstvenog odbora za kontaminante u hrani Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu te Tematskog inovacijskog vijeća – zdravlje i kvaliteta života – Hrvatske gospodarske Komore.
Više informacija uskoro…
VIOLETA COLIĆ je jedna od vodećih stručnjakinja za komunikacije na domaćem tržištu i dobitnica posebne nagrade za doprinos razvoju struke odnosa s javnošću koju dodjeljuje Hrvatska udruga za odnose s javnošću. Diplomirala je matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, ali je profesionalnu karijeru započela radom u medijima i nastavila je graditi u području odnosa s javnošću i komunikacijskog menadžmenta. Kao jedna od najiskusnijih i najstručnijih osoba u području strateškog komuniciranja na hrvatskom tržištu sudjelovala je u mnogim kompleksnim komunikacijskim projektima, a osobito bogato iskustvo ima u issue i kriznom komunikacijskom menadžmentu te u upravljanju reputacijom. Jedan od sektora u kojem je redovito angažirana kao komunikacijski savjetnik je prehrambena industrija te je surađivala i surađuje s mnogim domaćim i multinacionalnim kompanijama iz te industrije.
ANDREA ČOVIĆ VIDOVIĆ ima više od 15 godina profesionalnog iskustva u europskim poslovima, diplomaciji, komunikacijama, menadžmentu i mentorstvu. Od srpnja 2022. voditeljica je medija za Europsku komisiju u Hrvatskoj, a od veljače 2023. i zamjenica voditelja Predstavništva Komisije te od srpnja 2023. i v. d. voditeljica Predstavništva. Prije toga vodila je odnose s javnošću za Europski parlament u Hrvatskoj, i to od otvorenja Ureda u Hrvatskoj u veljači 2013., uoči članstva Hrvatske u EU-u. U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova radila je kao diplomatkinja na pregovorima Hrvatske o članstvu te kao predavačica za europske politike za javnu i državnu upravu, nakon čega je vodila sektore za EU u Ministarstvu financija i Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Magistrirala je suvremene europske studije na Sveučilištu Sussex u Velikoj Britaniji te anglistiku i germanistiku na Sveučilištu u Zagrebu. Na Tehničkom sveučilištu u Dresdenu studirala je međunarodne odnose i germanistiku, a doktorsko istraživanje iz komparativne politike provodila na Sveučilištu u Zagrebu i na sveučilištu Johns Hopkins School of Advanced International Relations u Washington DC-u. Alumna je njemačke službe za akademsku razmjenu Deutscher Akademischer Austauschdienst, američkog preddoktorskog programa Fulbright te britanskog akademskog programa Chevening.
Više informacija uskoro…
SUZAN FIACK voditeljica je Odjela za komunikaciju o rizicima pri Njemačkom saveznom institutu za procjenu rizika (BfR). U ovom je svojstvu odgovorna za strateški razvoj i provedbu komunikacije o rizicima utemeljene na znanstvenim dokazima, prilagođene različitim ciljnim skupinama – široj javnosti i ključnim dionicima. Njezin rad, temeljen na društveno-znanstvenim istraživanjima percepcije rizika i ponašanja potrošača koja provodi njezin interdisciplinarni tim, usmjeren je na pojašnjavanje kompleksnih znanstvenih tema u svrhu pružanja podrške informiranom donošenju odluka. Prije pridruživanja BfR-u, radila je u području znanstvenog izdavaštva te kao istraživačica u akademskom i industrijskom sektoru. Diplomirala je farmaciju te doktorirala u području analitičke kemije.
ROMANA FRANIĆ, dipl.ing. voditeljica je Službe za sigurnost hrane, Sektora sanitarne inspekcije pri Državnom inspektoratu. Diplomirala je 2003. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nakon čega se zapošljava u privatnom sektoru gdje poglavito radi na poslovima i projektima implementacije sustava sigurnosti hrane u prehrambenom sektoru. Od 2009. godine zapošljava se u sanitarnu inspekciju gdje radi na centralnom nivou na regulatornom poslovima u području politike sigurnosti hrane, te u planiranju službenih kontrola iz područja nadležnosti sanitarne inspekcije temeljenih na riziku, uključujući uzorkovanja i analize, koordinira provedbu planova i izradu uputa za provedbu službenih kontrola od strane sanitarnih inspektora u područnim uredima. Bavi se uspostavom i razvojem informatičkih sustava za planiranje i prikupljanje podataka o rezultatima službenih kontrola te pripremi istih za izvještavanje EK i EFSA-a.
MARIJA HAM, redovita je profesorica u trajnom izboru na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Kao primarnim područjem interesa u znanstveno-istraživačkom radu bavi se temom održivog marketinga. Redovito objavljuje u priznatim međunarodnim časopisima te je objavila ukupno više od 60 znanstvenih radova. Sudjelovala je u radu preko 30 znanstvenih skupova. Bila je voditeljica znanstvenog projekta pod nazivom „Determinantne namjera ekološki usmjerenog ponašanja potrošača. Članica je uređivačkih odbora dvaju međunarodnih znanstvenih časopisa te voditeljica Doktorskog studija Management na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Dobitnik je nagrade za znanstveni rad Hrvatske udruge za marketing (CROMAR) te nagrade Ekonomskog fakulteta u Osijeku za izvrsnost u znanstvenom radu. Dobitnik je i nagrade Sveučilišta u Rijeci za osobiti doprinos radu sa studentima. Aktivna je u popularizaciji znanosti i ostvarivanju dvosmjernog transfera znanja između znanosti i marketinške prakse.
MARIJA HEFFER, prof. dr. sc. je diplomirala medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989. godine, a doktorirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 1997. do 1998. bila je poslijedoktorandica na Medicinskom fakultetu John Hopkins u Baltimoreu (SAD). Trenutačno je profesorica medicinske biologije, genetike i neuroznanosti na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Redovita je članica Hrvatske akademije medicinskih znanosti, stalna članica European Dana Alliance for the Brain (EDAB) i dobitnica godišnje državne nagrade za znanost koju dodjeljuje Hrvatski sabor (2015.). Organizirala je 25 manifestacija Tjedna svjesnosti o mozgu i sudjelovala u organizaciji 4 TEDexOsijek događaja. Fokus njezina istraživanja je uloga glikosfingolipida u razvoju, starenju i neurodegeneraciji. U posljednje vrijeme njen tim radi na spolno specifičnom razvoju metaboličkog sindroma i neurodegeneracije izazvane prehranom.
BRIGITA HENGL dr. sc., dr. vet. med., zaposlena je u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH), u Centru za sigurnost hrane u Osijeku, gdje obnaša dužnost voditeljice Odjela za procjenu rizika. Profesionalno se bavi procjenom rizika povezanih s hranom i hranom za životinje, s posebnim naglaskom na mikrobiološke i kemijske opasnosti, mikotoksine, zoonoze, antimikrobnu rezistenciju te RASFF sustav. Sudjelovala je u više međunarodnih projekata i COST akcija, a trenutačno je koordinatorica EU projekta CROOH, usmjerenog na uspostavu praćenja zoonoza prema načelu „Jedno zdravlje“. Nacionalna je predstavnica u Programskom odboru Obzor Europa – klaster 6 „Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš“ te dugogodišnja članica i nacionalna predstavnica u mrežama Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) za mikrobiološku procjenu rizika i zoonoze – „jedno zdravlje“. Autorica je i suautorica brojnih znanstvenih i stručnih publikacija.
Više informacija uskoro….
DOMAGOJ JAKOPOVIĆ RIBAFISH je profesor geografije koji je nakon pet godina rada u školi pet godina bio copywriter, a sljedećih dvadesetak kolumnist, novinar i urednik u Kliku, Playboyu, Dobroj Hrani, Gastro.hr i još puno drugih medija. Vodio je i eno-gastro emisiju Klasa Hedonist na Radiju 101, kao i TV Show 321 Kuhaj na RTL-u. Danas, kako voli reći, jede i pije po kućama, ima svoju stranicu (Ribafish.com) i s djevojkom Kasandrom (portal Vilicom kroz Hrvatsku) putuje svijetom u potrazi za dobrim ljudima, namirnicama i pićima. Prvi je pivski sommelier u Hrvatskoj, nosi značku drugog stupnja WSET-a za vinskog sommeliera i – stvarno voli svoj posao. Kad ne radi, Ribafish okuplja klince regije i s njima čisti prirodu i uči ih zašto treba paziti na naš jedini Planet. Nakon tragedije u kojoj je ostao bez sina, pokrenuo je projekt RokOtok i RokPoluotok i tijekom sedam godina oplivao hrvatsku obalu Jadrana od Dubrovnika do Slovenije, kao i sve naseljene hrvatske otoke, održavši preko 70 predavanja na obali, pedesetak na kopnu i podijelio djeci preko 10.000 vrećica s edukativnim poklonima kako bi ih maknuo od ekrana i vratio ih u prirodu i društvo.
ÁKOS JOZWIAK voditelj je Odjela za znanost o hrani i prehrani na istraživačkom institutu Syreon u Budimpešti te obnaša nastavnu funkciju na Institutu za znanost o prehrambenom lancu pri Sveučilištu veterinarske medicine u Budimpešti. Također je voditelj istraživačke skupine Foodome Hungary pri mađarskoj istraživačkoj mreži HUN-REN te znanstveni koordinator projekta DEFENSEFOOD u sklopu programa Horizon Europe. Aktivan je član Savjetodavnog vijeća Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i EFSA-ine Znanstvene mreže za razmjenu informacija o rizicima u nastajanju. Predsjeda EFSA-inom radnom grupom za podatke (AGoD), koja se bavi izazovima u sustavu podataka o sigurnosti hrane te djeluje kao analitički centar, daje preporuke, pokreće projekte te olakšava pristup stručnosti i resursima među državama članicama EU-a. Također je potpredsjednik Upravnog odbora Organizacije za toksikologiju temeljenu na dokazima (EBTC). Po struci veterinar, Ákos Józwiak više od dva desetljeća bavi se regulatornim izazovima vezanim za sigurnost hrane u Europi. Područja njegove specijalizacije obuhvaćaju razvoj i primjenu pristupa iz područja znanosti o podacima radi boljeg razumijevanja utjecaja kontaminanata i sastojaka hrane na zdravlje ljudi te prijenosa tih uvida u regulatornu znanost. Njegovi glavni istraživački interesi uključuju primjenu računalnih metoda za prepoznavanje rizika u nastajanju u prehrambenim sustavima, korištenje naprednih metoda analize podataka i umjetne inteligencije za sintezu dokaza i generiranje zaključaka, provedbu procjene rizika, koristi i ekonomskih aspekata prehrambenih sustava te razvoj edukacijskih programa za unaprjeđenje podatkovne pismenosti.
DRAŽEN KLARIĆ, glavni urednik i direktor Večernjeg lista, hrvatski je novinar i medijski menadžer s bogatim iskustvom rada u tiskanim i elektroničkim medijima, koje je stjecao tijekom dugogodišnje karijere na različitim novinarskim i uredničkim funkcijama. Dobitnik je više strukovnih nagrada Hrvatskog novinarskog društva, a istaknuo se i kao konzultant na nizu medijskih projekata u Hrvatskoj i regiji. Njegova uža specijalnost su organizacija redakcije, uređivački procesi i medijski menadžment. Također je poznat kao promicatelj znanja i hrvatskih velikana. Svoju profesionalnu karijeru započeo je na TV Mreži, prvoj komercijalnoj televiziji u Hrvatskoj. Nakon toga nastavio je raditi u elektroničkim medijima, među ostalim na televiziji CCN, gdje je obnašao dužnost glavnog urednika. Tijekom tog razdoblja emisija Vijesti dana dobila je nagradu Hrvatskoga novinarskog društva za najbolje uređenu televizijsku emisiju. Godine 2003. počeo je raditi u Večernjem listu, gdje je bio zamjenik glavnog urednika od 2003. do 2006. godine. Nakon toga sudjelovao je u razvoju više medijskih projekata i portala u Hrvatskoj i regiji. Godine 2005. pokrenuo je Kapital Network, prvi specijalizirani poslovni televizijski kanal u Hrvatskoj. Također je pokrenuo poslovni, politički i lifestyle magazin madeIN te portal Politika plus, za koji i danas piše kolumne. U Večernji list vraća se 2012. godine kao direktor sadržaja, gdje je bio odgovoran za razvoj i upravljanje sadržajem novina. Početkom 2015. godine postaje izdavački direktor, a iste godine izabran je za glavnog urednika Večernjeg lista, gdje trenutno obnaša dužnost direktora sadržaja i glavnog urednika.
DRAŽEN KNEŽEVIĆ, dr.sc.doktor znanosti direktor je Centra za sigurnost hrane pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s više od 30 godina iskustva u području zaštite zdravlja potrošača. Uži djelokrug rada mu je specijalizirano područje primijenjenih znanosti – procjena rizika od različitih bioloških, kemijskih i fizikalnih opasnosti podrijetlom iz hrane, koja predstavlja znanstveni temelj za kreiranje nacionalnih politika i strategija, uključujući planove službenih kontrola hrane. Bavi se svim aspektima procjene rizika u području sigurnosti hrane, s naglaskom na digitalizaciju procesa, razvoj visokoučinkovitih alata za procjenu rizika i analitiku podataka u stvarnom vremenu. Recentni rad usmjeren mu je na cross-cutting područja vezana za analitiku velikih podataka, statistiku, poslovnu inteligenciju i računalne tehnologije. Specifična znanja i vještine stekao je tijekom mnogobrojnih međunarodnih usavršavanja na sveučilištima u Sjedinjenim Američkim Državama i zemljama članicama Europske unije. Odgovoran je za upravljanje nacionalnim podacima o zoonozama, antimikrobnoj rezistenciji i epidemijama koje se prenose hranom te njihovog izvještavanja Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA). Također je odgovoran za prikupljanje nacionalnih molekularnih analitičkih podataka u okviru epidemioloških istraživanja izbijanja bolesti koje se prenose hranom i njihov prijenos EFSA-i. Član je nekoliko EFSA-inih znanstvenih mreža: Znanstvene mreže za podatke o praćenju zoonoza, Znanstvene mreže za procjenu rizika zdravlja i dobrobiti životinja te specijalizirane Znanstvene mreže za sekvenciranje cijelog genoma i Radne grupe za podatke Savjetodavnog vijeća EFSA-e. Obavljao je funkciju EFSA-inog izaslanika u pretpristupnim državama za članstvo u Europskoj uniji, u kojima je uspostavljao sustave sigurnosti hrane. Bavi se edukativnim aktivnostima u okviru programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz područja epidemiologije i javnog zdravstva te primijenjene matematike i informatike. Autor je i koautor različitih znanstvenih dokumenata iz područja sigurnosti hrane i zaštite javnog zdravlja. Aktivni je voditelj i sudionik različitih domaćih i međunarodnih projekata koji se bave umjetnom inteligencijom, upravljanjem podacima, prehranom i Jednim zdravljem.
SANJA KOLARIĆ KRAVAR načelnica je Sektora za kvalitetu hrane u Upravi za stočarstvo i kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Diplomirala je i doktorirala na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Profesionalnu karijeru započela je u Državnom inspektoratu gdje je radila 13 godina u području službenih kontrola hrane. Kao predavač sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama i stručnim skupovima te je održala edukacije vezano za novitete u području informiranja potrošača o hrani, standarde kvalitete hrane, područje priznavanja prirodnih mineralnih i izvorskih voda, sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te sprječavanja nastajanja otpada od hrane. Također je sudjelovala kao stručnjak na prijenosu znanja iz područja informiranja potrošača o hrani u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. U svojstvu gosta-predavača drži predavanja studentima na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilište u Zagrebu na preddiplomskom studiju Nutricionizam, predmeti Znanost o prehrani 1, Sigurnost hrane i Osnovni principi pravilne prehrane.
GIOVANNI MANCARELLA voditelj je tima za koordiniranu komunikaciju u Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) u Parmi. Njegova je uloga usmjerena na jačanje komunikacije o rizicima na razini EU-a, s naglaskom na višejezičnost, koordiniranu suradnju s državama članicama te kriznu komunikaciju. U EFSA-i doprinosi planiranju, provedbi i evaluaciji komunikacijskih kampanja poput #Safe2Eat, #PlantHealth4Life i #NoBirdFlu, koje se provode diljem EU-a. Dodatno, pruža potporu radu mreže komunikacijskih stručnjaka (CEN) i koordiniranih komunikatora u državama članicama (MSCC), promičući usklađenu, dosljednu i transparentnu komunikaciju o sigurnosti hrane i javnom zdravlju. Mancarella ima bogato iskustvo u području komunikacije, strateškom planiranju izrade višejezičnih sadržaja te inovaciji komunikacijskih alata, uključujući digitalna rješenja i alate potpomognute umjetnom inteligencijom radi poboljšanja dostupnosti i dosega poruka. Prije dolaska u EFSA-u, obnašao je funkcije u području komunikacije u Europskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) te u Farmaceutskoj grupaciji Europske unije (PGEU), gdje je stekao iskustvo u komunikaciji o pitanjima javnog zdravlja i uključivanju relevantnih dionika na europskoj razini.
EDIN MEHMEDOVIĆ diplomirani je kineziolog iz Zagreba, profesionalni osobni trener sa preko 20 godina iskustva u radu sa vježbačima različitih profila. Svoje je iskustvo skupljao u najeminentnijim fitness centrima u Zagrebu, radio je kao koordinator osobnih trenera, voditelj fitness centra i edukator. Ponosni je vlasnik nekoliko međunarodnih licenci iz područja fitnessa od kojih najviše ističe TRX master trainer. Od milja ga zovu tata mata TRX-a u Hrvata. Javnosti je postao poznat pojavom u showu Život na vagi kojeg je s ponosom radio čak 6 sezona. Zaljubljenik u prirodu, ronjenje i tenis.
Više informacija uskoro…
EMMANUEL KARLO NYARKO doktorirao je 2013. godine na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek (tadašnjem Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku). Redoviti je profesor na Katedri za umjetnu inteligenciju i robotiku pri Zavodu za računalno inženjerstvo i inteligentne sustave na istom fakultetu, gdje trenutno obnaša dužnost prodekana za projekte i međunarodnu suradnju. Predaje na prijediplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima kolegije iz područja automatike, programiranja i umjetne inteligencije (strojno učenje, duboko učenje). Njegovo uže područje interesa i istraživanja obuhvaća upravljanje robotskim sustavima primjenom računalnog vida, umjetnu inteligenciju te primjenu metoda strojnog učenja u različitim znanstvenim i tehničkim područjima. Do danas je (su)autor više od 55 znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim časopisima i na znanstvenim skupovima te je sudjelovao u više od 16 istraživačkih i tehničkih projekata.
Više informacija uskoro…
Više informacija uskoro…
TANJA POPOVIĆ FILIPOVIĆ više od 18 godina aktivno se bavi pravima potrošača, a posljednjih 10 s posebnim naglaskom na sigurnost i kvalitetu hrane te stvaranje otpada od hrane. Dužnost dopredsjednica krovne organizacije za zaštitu potrošača – Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske obnašala je osam godina. Kao članica Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača aktivno je sudjelovala u izradi nacionalnih programa za zaštitu potrošača kao temeljnih dokumenata za provedbu politike zaštite potrošača u Hrvatskoj. Kao predstavnica potrošača bila je uključena u rad Upravnog vijeća nekadašnje Hrvatske agencije za hranu, Vijeća za GMO pri Ministarstvu zdravstva i Savjeta za razvoj civilnog društva (Vlada Republike Hrvatske, Ured za udruge). Dodatnu naobrazbu o provedbi komunikacijskih kampanja edukacije potrošača stekla je Bruxellesu gdje je bila uključena u BEUC-ov program TRACE – jačanje kapaciteta potrošačkih organizacija. Trenutno radi kao nacionalna voditeljica tima na projektu Preventia koji ima za cilj informirati građane o prevenciji nezaraznih bolesti kroz edukaciju o zdravim prehrambenim navikama.
ELENA ROVESTI ovlaštena je stručnjakinja za okoliš i znanstvena službenica u Odjelu za aditive u hrani za životinje i kontaminante u Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) u Parmi, gdje je ponajprije odgovorna za koordinaciju radnih skupina stručnjaka u području izrade procjena rizika vezanih za prisutnost nepoželjnih tvari u hrani i hrani za životinje. Diplomirala je 2003. godine u području znanosti o okolišu, s radom na temu kemijske procjene rizika od prisutnosti kontaminanata u tlu i podzemnim vodama. Od tada su procjena rizika i problematika onečišćenja u središtu njezina profesionalnog djelovanja. Radila je uglavnom u Ujedinjenjenom kraljevstvu, gdje je stekla temeljito razumijevanje karakterizacije onečišćenja, prijenosa kontaminanata u okolišu, modeliranja procjene rizika te remedijacije, započevši s opsežnim terenskim radom. Prije dolaska u EFSA-u, Elena je radila u Agenciji za okoliš za Englesku i Wales (UK) u svojstvu tehničke službenice za podzemne vode i onečišćena tla.
IGOR RUDAN hrvatski je znanstvenik, a njegov opus do 2018. godine uključuje oko 500 objavljenih znanstvenih radova i 8 knjiga, koji su, prema bazi Google Scholar, citirani više od 65.000 puta, što da svrstava među najcitiranije znanstvenike svijeta. Thomson Reuters i Američki institut za znanstvene informacije svrstali su ga u „Vodeće znanstvene umove svijeta” u 2015., 2016., 2017. i 2018. godini. Studij medicine u Zagrebu završio je 1995., a već tijekom studiranja dvaput je nagrađivan Rektorovom nagradom za najbolji studentski znanstveni rad te je na Europskom kongresu studenata medicine u Pragu 1994. godine dobio glavnu nagradu za održano izlaganje. Magistarski rad i doktorsku disertaciju iz područja javnog zdravstva izradio je i obranio 1997. i 1998. na Sveučilištu u Zagrebu. Zatim je svoj drugi magistarski rad iz područja genetike stekao pri Europskoj školi za napredne studije Sveučilišta Pavia u Italiji 1999., a svoj drugi doktorat na Sveučilištu u Edinburghu, u Velikoj Britaniji 2005. U Hrvatskoj je pokrenuo jedan od najvećih znanstvenih projekata na ovim prostorima – hrvatsku biobanku „10001 Dalmatinac”. Zahvaljujući projektu „10001 Dalmatinac” i suradnji s ostalim biobankama Europe i SAD-a, do danas je pronađena biomedicinska uloga za više od 1000 ljudskih gena. PPOd 2007. karijeru usmjerava na međunarodno zdravstvo, a posebno na problem smanjivanja smrtnosti djece u svijetu, što je jedan od svjetskih Milenijskih razvojnih ciljeva koje su proglasili Ujedinjeni narodi. Radi kao stalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke te Zaklade Billa i Melinde Gates za pitanja ulaganja u globalno zdravlje.
Više informacija uskoro…
HEDDA MARTINA ŠOLA, dr. sc., međunarodno je priznata stručnjakinja za neuromarketing i potrošačku neuroznanost, te procjenama vrijednosti brendova i intelektualnog vlasništva. Ravnateljica je Instituta za Neuromarketing i Intelektualno vlasništvo te stalna sudska vještakinja. Ima više od 30 godina iskustva u strateškom marketingu i 15 godina u znanosti. Doktorirala je ekonomiju sa specijalizacijom iz neuromarketinga, a dodatno se usavršavala na Harvard University, Oxford Business Collegeu, Copenhagen Business School i Cleveland State University. Posljednjih pet godina vodila je znanstveno-istraživački centar CARE (Centre for Applied Research and Entrepreneurship) na Oxford Business Collegeu u UK. Autorica je prve hrvatske knjige o neuromarketingu, te je objavila više od 40 znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim časopisima rangiranim Q1–Q3. 2026 godine, njezin rad o političkom neurobrendiranju nagrađen je priznanjem Editor’s Choice, prestižnog znanstvenog časopisa Q1. Dobitnica je brojnih međunarodnih nagrada i priznanja te recenzentica prestižnih međunarodnih znanstvenih časopisa.
GORDAN TURKOVIĆ je osnivač i izvršni direktor agencije CTA komunikacije s višegodišnjim iskustvom u strateškom savjetovanju i osmišljavanju uspješnih integriranih marketinških kampanja. U Hrvatskoj i regiji, zajedno s CTA timom, provodi projekte za klijente iz različitih industrija, poput zdravstva i farmacije, IT-ja, FMCG-a, arhitekture i građevine, energetike i turizma, a redovito surađuje i s nevladinim organizacijama i udrugama na promicanju različitih društveno vrijednih ciljeva. Gordan je i vanjski predavač na kolegiju „Strategije upravljanja odnosima s javnošću” pri Katedri za marketing i komunikacije Poslovnog veleučilišta Zagreb (PVZG), Sveučilištu VERN, Londonskoj školi za odnose s javnošću (LSPR) i Mirakulu te učestalo održava gostujuća predavanja na drugim fakultetima, privatnim školama i za klijente. Dobitnik je i niza prestižnih domaćih i međunarodnih komunikacijskih nagrada te je tako vodio CTA tim kada je kampanja za Udrugu „Brački pupoljci“ pod nazivom „Nešto zbilja važno“ proglašena najboljom kampanjom u Europi među 350 finalista u 60 kategorija na European Excellence Awardsima. Višestruki je dobitnik Grand PRixa Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) i Golden World Awards for Excellence Međunarodne udruge za odnose s javnošću (IPRA) za različite projekte, kao i Effieja, Eventiade IPRA GWA, Polarisa, Balcannesa, Mixx, IdejeX i SoMo Borca.
ANA UGARKOVIĆ je diplomirana grafička dizajnerica koja je završila Istituto Europeo di Design u Milanu 1994. godine, a dodatno se usavršavala na Central Saint Martin’s College of Art and Design u Londonu, gdje je stekla magisterij iz dizajna. Iako obrazovana u području vizualnih umjetnosti i dizajna, svoj profesionalni put snažno je povezala s gastronomijom. Važan dio njezina profesionalnog razvoja činila su i stažiranja u prestižnim svjetskim kuhinjama, među kojima se izdvajaju The Fat Duck Hestona Blumenthala u Brayju te River Café Ruth Rogers i Rose Gray u Londonu. Od 2022. do 2025. bila je vlasnica i voditeljica OPG-a Cul di Leme u Mrganima u Istri, gdje je organizirala kulinarske radionice za domaće i strane goste, razvijala koncept održive, sezonske i mediteranske kuhinje te samostalno uzgajala povrće i aromatično bilje za potrebe radionica i prezentacija. Široj javnosti posebno je poznata kao osnivačica, vlasnica i chefica zagrebačkog restorana Mali Bar. Osim kroz restoranski rad, Ana je snažno prisutna i u medijima te izdavaštvu. Autorica je i voditeljica kulinarske emisije Kod Ane, sudjelovala je i u emisijama Kruške i jabuke te Život uživo. Svoje znanje i iskustvo prenijela je i u knjige: Danas kuham (2006.), Danas kuham 2 (2007.) i Nešto slatko (2009.), također je suosnivačica i urednica gastro portala Tri trilje, posvećenog video receptima, radionicama i sezonskoj kuhinji.
IVANA VINKOVIĆ VRČEK je znanstvena savjetnica u trajnom izboru i voditeljica istraživanja u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, te naslovna izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Stručno se profilirala na sjecištu kemije, biomedicine i regulatorne znanosti, s naglaskom na procjenu sigurnosti (nano)materijala i onečišćivala (uključujući mikro- i nanoplastiku) kroz mehanističke pristupe i nove metodologije ispitivanja (NAM). Vodila je i vodi više nacionalnih i međunarodnih projekata, uključujući EU projekte usmjerene na upravljanje rizicima i translaciju znanstvenih dokaza prema regulatornim potrebama. Autorica je preko 100 znanstvenih publikacija. Predstavnica je Republike Hrvatske u European Food Safety Authority (EFSA) mreži za procjenu rizika nanotehnologija u hrani i hrani za životinje, stručnjakinja u European Chemicals Agency (ECHA) skupini za nanomaterijale te voditeljica Delegacije RH u OECD Working Party on Manufactured Nanomaterials (WPMN). Dobitnica je više nagrada za znanstvenu izvrsnost, uključujući nacionalnu UNESCO–L’Oréal nagradu “Za žene u znanosti”.
DARIJA VRANEŠIĆ BENDER prof. dr. sc. klinički nutricionist, završila je Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu. Akademski stupanj doktora znanosti stekla je 2005. godine na području biotehničkih znanosti. U naslovno zvanje redovite profesorice izabrana je 2024. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu u znanstvenom polju nutricionizam, područje dijetoterapija. Direktorica je tvrtke Vitaminoteka d.o.o., Zagreb, za konzalting u nutricionizmu i ujedno je zaposlena kao nutricionistkinja na KBC-u Zagreb na Odjelu za kliničku prehranu. Uže područje interesa joj je klinička prehrana i dijetoterapija bolesti probavnog sustava te nadomjesna primjena mikronutrijenata i drugih biološki aktivnih spojeva iz hrane. Predaje dijetoterapiju i kliničku prehranu na Medicinskom i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je i koautorica brojnih publiciranih znanstvenih radova, smjernica, udžbenika, knjiga i poglavlja u knjigama, udžbenicima i priručnicima. Sudjelovala je u pokretanju i organizaciji niza stručnih i znanstvenih kongresa, konferencija, radionica i tečajeva. Koordinatorica je i voditeljica javnozdravstvenih projekata usmjerenih na edukaciju o pravilnoj prehrani. Sudjelovala je kao stručna suradnica na više znanstveno-istraživačkih projekata u zemlji i inozemstvu. Predsjednica je Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara (HDND), te dopredsjednica Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora i članica odbora za edukaciju i kliničku praksu Europskog društva za kliničku prehranu (ESPEN).
MARIO VUJIĆ rođen je 3. listopada 1979. u Osijeku. Osnovnu i srednju školu završio je u Osijeku. Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku završio je 2005. s diplomskim radom „Optimiranje uvjeta enzimske sinteze hidroksi-dope“ i stekao akademski naziv: diplomirani inženjer prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva, smjer: procesno inženjerstvo. Iste godine završio je i pedagoško-psihološku izobrazbu na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Obranivši specijalistički rad pod naslovom „Zbrinjavanje zelenog otpada u Republici Hrvatskoj“, 2007. postao je sveučilišni specijalist ekoinženjerstva. Završio je poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Biotehnologija i bioprocesno inženjerstvo, prehrambena tehnologija i nutricionizam polje/studijski smjer: prehrambena tehnologija na Prehrambeno – biotehnološkom fakultetu u Zagrebu 2022. obranivši doktorski rad pod naslovom „Kvaliteta i sigurnost dodataka prehrani na bazi pčelinjih proizvoda“. Sudjelovao je na nizu znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu i objavio nekoliko radova. Posebno područje znanstvenog interesa predstavljaju sigurnost hrane i dodaci prehrani s naglaskom na one koji u svom sastavu imaju pčelinje proizvode. Trenutno je zaposlen na radnom mjestu višeg savjetnika – specijalista u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te je službena i nacionalna kontaktna točka za Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj. Od studenoga 2022. vanjski je suradnik na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu na kolegiju „Sustavi upravljanja I“.
DRAGO ŽUPARIĆ- ILJIĆ, sociolog, izvanredni je profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je predstojnik Katedre za studije moći, migracija i etničnosti. Područja njegova znanstvenog interesa su Migracijske i izbjegličke studije, Sociologija etničkih odnosa, te Sociodemografija i Studije okoliša. Objavio je tridesetak znanstvenih radova iz područja istraživanja migracija, izbjeglištva, integracije, etniciteta i državljanstva te dvije monografije, a između ostalog u koautorstvu i rad „’For my health and for my friends’: Exploring motivation, sharing, environmentalism, resilience and class structure of food self-provisioning“. Sudjelovao je u desetak istraživanja, od kojih su se tri ticala evaluacije integracijskih politika i praksi za populaciju migranata i izbjeglica u Republici Hrvatskoj, a trenutno provodi institucijski projekt „Useljavanje u Hrvatsku i regulacija položaja stranih radnika na tržištu rada i u području stanovanja“, koji se dijelom usmjerava i na analizu položaja stranih radnika koji obavljaju poslove dostavljača hrane. Nacionalni je koordinator za Hrvatsku internetskog portala Europske komisije za integraciju državljana trećih zemalja.
Za sudjelovanje na FOODCOOLTOUR konferenciji potrebno je izvršiti prijavu i kupiti kotizaciju.
Kotizacija za konferenciju (oba dana) uključuje:
Organizatori su pripremili i posebnu ponudu 4+1. To znači da se kupnjom četiri kotizacije (ukupno 480 EUR + PDV) ostvaruje pravo na jednu dodatnu kotizaciju bez naknade.
Za prijavu više od jedne osobe obavezno je kontaktirati tehničkog organizatora na mail rh.stneve583@ofni
300+ sudionika
2 i ½ dana učenja i umrežavanja
40+ panelista iz Hrvatske i Europe
12 panela
4 voditelja
2 koncerta
1 after party
Osijek je grad u kojem se tradicija susreće s modernim, stvarajući jedinstvenu atmosferu koja osvaja na prvi pogled. Uz šarmantne uličice i dravsku obalu, nudi mir i dinamiku u isto vrijeme, savršeno mjesto za opuštanje i uživanje. Povijest je duboko ukorijenjena u svakom kutku grada, od impozantne Tvrđe do šarmantnih trgova i parkova. Ovdje je uvijek nešto u zraku — bilo da je to miris kave u jutro, zvuk žamora na tržnici ili ritmovi glazbe na manifestacijama. Osijek je grad koji živi, a konferencija FOODCOOLTOUR samo je prilika da osjetite njegov pravi šarm i gostoljubivost.
Jedna zvjezdica, jedan komentar, jedan screenshot – i reputacija je na testu. U digitalnom okruženju online recenzije često imaju veću težinu od certifikata, nagrada ili godina ulaganja u kvalitetu. Panel se bavi pitanjem koliko su takve ocjene pouzdan pokazatelj sigurnosti i kvalitete hrane, kako reagirati na neutemeljene ili netočne kritike te tko danas zapravo oblikuje percepciju hrane: proizvođači, potrošači ili algoritmi.
Na tržištu u kojem potrošači traže autentičnost, transparentnost i značenje uspješni brendovi idu dalje od deklaracija – oni pričaju uvjerljive priče. Ovaj panel istražuje kako podrijetlo proizvoda, jasni sustavi vrijednosti i kulturni kontekst oblikuju povjerenje potrošača i odluke o kupnji. Ističe strategije za pretvaranje proizvoda u iskustva, jačanje identiteta brenda i stvaranje dubljih emocionalnih veza kroz pripovijedanje Što se nalazi iza deklaracije proizvoda i kakvu priču deklaracija komunicira potrošačima. Što je to snaga brenda? Kako vrijednosti, porijeklo, održivost i način proizvodnje postaju dio tržišne priče proizvoda? Kako se gradi povjerenje potrošača? Kako storytelling postaje strateški alat u diferencijaciji proizvoda i stvaranju dugoročne tržišne vrijednosti.
PFAS-ovi, često nazivani „vječne kemikalije“, postali su jedan od interdisciplinarnih izazova današnjice zbog svoje iznimne postojanosti u okolišu, bioakumulacije i mogućih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i ekosustave. Kao skupina od više tisuća spojeva s jedinstvenim svojstvima – otpornost na toplinu, odbijanje vode i masti, kemijska inertnost – PFAS-ovi su postali nezamjenjivi u brojnim sektorima, uključujući farmaceutsku i kemijsku industriju, elektroniku, transport, prehrambenu ambalažu i tekstil.
Cilj ovog panela je pružiti sveobuhvatan pregled trenutne situacije s PFAS-ovima: najnovije znanstvene spoznaje, pristupe smanjenju uporabe i otpuštanja PFAS-ova, te alternativama koje zadovoljavaju funkcionalne potrebe industrije uz manji utjecaj na okoliš.
Brzorastuća upotreba umjetne inteligencije rapidno mijenja globalne prehrambene sustave, nudeći moćne alate za optimizaciju korištenja raspoloživih resursa, poboljšanje produktivnost, otpornosti i sigurnosti hrane u eri klimatskih neizvjesnosti. Takve inovacije moraju biti uravnotežene s etičkim, ekološkim i socioekonomskim razmatranjima, kako bi se osiguralo da napredak potaknut umjetnom inteligencijom doprinosi dugoročnoj održivosti, a ne produbljuje postojeće nejednakosti. Ovaj panel dat će uvid u aktualnosti u području umjetne inteligencije, sigurnosti hrane i održivog razvoja, okupljajući istraživače, kreatore politika i predstavnike poljoprivredno prehrambenog lanca, koji će pokušati dati odgovore na to kako inteligentne tehnologije mogu podržati otpornije, učinkovitije, pravednije i ekološki osviještenije prehrambene sustave za budućnost.
Panel će se fokusirati na ostvarenje prehrambene sigurnosti uz istodobno jačanje tržišne pozicije prehrambene industrije kroz povezivanje poslovnih strategija, financija i znanja. Kroz perspektive industrije, financijskog sektora i akademske zajednice raspravljat će se o stabilnoj proizvodnji, otpornosti opskrbnih lanaca, upravljanju rizicima i dugoročnoj održivosti poljoprivredno prehrambenog sektora. Poseban naglasak bit će na izlasku prehrambene industrije na međunarodna tržišta, povećanju konkurentnosti proizvoda te ulozi investicija i financijskih instrumenata u stvaranju dodanih vrijednosti koje će generirati dugoročne ekonomske i društvene koristi.
Dostava hrane rastući je trend u Hrvatskoj, ponajviše kao posljedica ubrzanog načina života i razvoja digitalnih platformi. Omogućuje građanima naručivanje gotovih jela s dostavom na kućnu adresu, čime se štedi vrijeme i olakšava svakodnevni život.
Glavni izazovi u dostavi hrane uključuju kašnjenja u isporuci, pogrešne ili nepotpune narudžbe, ohlađenu hranu ili oštećenu ambalažu, kao i neadekvatne uvjete čuvanja i transporta hrane, koji mogu negativno utjecati na sigurnost hrane. Na panelu će se raspravljati o dostavi hrane u kontekstu sigurnosti hrane, s naglaskom na potencijalne rizike, odgovornosti dionika i mjere za zaštitu zdravlja potrošača.
Starenje je prirodan proces, ali znanost sve jasnije pokazuje da način na koji starimo – brzina, kvaliteta života i dugovječnost – uvelike ovisi o našim prehrambenim navikama.
Zahvaljujući napretku nutrigenomike, gerontologije i biomedicine, sve više znamo o tome kako određene namirnice, suplementi, ritam prehrane i stil života mogu utjecati na biološko starenje i degenerativne bolesti te održati funkcionalnost tijela i uma do kasne dobi.
Ovaj panel raspravit će što danas znamo, što je još mit, a što je stvarna mogućnost u “hakiranju” starenja kroz prehranu. Govorit će se o konkretnoj znanosti iza anti-age prehrane, dodacima prehrani, biohackingu, ali i o etičkim i društvenim aspektima produljenja životnog vijeka.
U prehrani kriza rijetko ostaje zatvorena u proizvodnji ili skladištu, ona vrlo brzo završava u javnom prostoru. Povlačenje proizvoda, sumnje u sigurnost ili reputacijski udari testiraju sustave, ali i povjerenje potrošača. Panel otvara pitanje kako komunicirati jasno, odgovorno i pravovremeno, gdje prestaje transparentnost, a počinje panika te kakva je uloga medija kada se informacije šire brže nego provjerene činjenice.
Jesu li u ljudskom mozgu doista pronađene količine mikroplastike usporedive s onima u plastičnoj žlici? Ima li istine u tvrdnji da tjedno “pojedemo jednu kreditnu karticu”? Kolika je stvarna razina unosa mikro- i nanoplastike prehranom te koji su njezini glavni izvori?
S obzirom na rastući interes javnosti, ali i utvrđenu nedostatnu razinu znanja u ovom području, Europski parlament dao je mandat Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) za izradu znanstvenog mišljenja o potencijalnim zdravstvenim rizicima od mikro- i nanoplastike u hrani, vodi i zraku, u okviru kojeg će EFSA-ini stručnjaci pripremiti pregled najnovijih saznanja o mikro- i nanoplastici.
U ovom panelu raspravljat će se o trenutnim znanstvenim spoznajama o prisutnosti mikro- i nanoplastike u hrani, pretpostavljenoj razini njezina unosa prehranom, njezinom utjecaju na zdravlje te potencijalnim zakonodavnim mjerama za smanjenje izloženosti potrošača mikroplastici iz hrane.
Kako balansirati između nužnih ekoloških reformi primarne proizvodnje i stvarnosti tržišta hrane? Može li održiva proizvodnja biti i cjenovno pristupačna odnosno hoće li zelene politike povećati cijene hrane? Kako će to utjecati na dostupnost i sigurnost opskrbe hranom, osobito u kontekstu inflacije, poremećaja u lancima opskrbe i rastućih troškova energije?… neka su od pitanja kojima će se baviti sudionici ovog panela.
Europski zeleni plan (Green Deal) ima za cilj do 2050. godine transformirati EU gospodarstvo u klimatski neutralno, uz povećanje održivosti u poljoprivredi, smanjenje emisija stakleničkih plinova i ugljičnog otiska te očuvanje bioraznolikosti. No, ambiciozni ciljevi ove zelene tranzicije donose konkretne izazove ne samo za poljoprivredne proizvođače u vidu značajnih ograničenja u primjeni sredstava za zaštitu bilja, gnojidbi kultura ili primjeni antibiotika u očuvanju zdravlja životinja, nego i za samu prehrambenu industriju i krajnje potrošače.
Web stranica www.hapih.hr koristi isključivo nužne kolačiće koji su potrebni za njezino tehničko funkcioniranje i sigurnost rada. Takvi kolačići ne mogu se isključiti jer su nužni za rad stranice. Pravila privatnosti →
