Osijek, 7. i 8. svibnja 2025.
Hrana je više od osnovne potrebe – ona je pitanje sigurnosti, zdravlja, održivosti i globalne stabilnosti. U svijetu koji se suočava s geopolitičkim izazovima, klimatskim promjenama i ubrzanim tržišnim trendovima, prehrambena industrija postaje ključno područje rasprave.
FOODCOOLTOUR – konferencija o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje, koja će se održati 7. i 8. svibnja 2025. u Osijeku, u Koncertnoj dvorani Franjo Krežma, okuplja vodeće međunarodne stručnjake, predstavnike institucija i industrije kako bi zajedno raspravili najvažnije izazove prehrambenog sektora i kreirali konkretna rješenja.
Sigurnost hrane ne može biti prepuštena slučaju. Proizvodnja, prerada i distribucija moraju se promatrati kao cjelina, a najbolji rezultati dolaze kada svi dionici – od znanstvenika i tehnologa do proizvođača i regulatora – surađuju i razmjenjuju znanja. FOODCOOLTOUR pruža prostor za otvorene rasprave, umrežavanje i inovacije, s ciljem podizanja svijesti i unaprjeđenja prehrambenog sustava.
Mjesto: Koncertna dvorana „Franjo Krežma”
Coffee breakovi će biti u pauzama.
Mjesto: Koncertna dvorana „Franjo Krežma”
Coffee breakovi će biti u pauzama.
Drugi dan FOODCOOLTOUR konferencije u Osijeku se održava B2RUN utrka – najaktivniji afterwork u godini.
Uz pravilnu prehranu, aktivan životni stil važan je aspekt očuvanja zdravlja.
Stoga, svi sudionici naše konferencije koji žele sudjelovati na utrci mogu se samostalno prijaviti na utrku na linku pod imenom tima “Konferencija FOODCOOLTOUR” i osigurati svoje mjesto na startnoj poziciji po povlaštenim early bird cijenama kotizacije sve do kraja vremena prijave (18. travnja 2025.).
Svi prijavljeni će na startu dobiti i FOODCOOLTOUR promo majice. Kako bi osigurali svoju majicu, informacije o svojoj prijavi proslijedite na rh.hipah@ajicnerefnok
GÖKCE AKBALIK KOVESI je savjetnica za sigurnost hrane s fokusom na jačanje sustava kontrole hrane diljem Europe i srednje Azije. Trenutno pruža podršku 17 programskih zemalja UNFAO-a, radeći na inicijativama za izgradnju kapaciteta s ciljem zaštite zdravlja potrošača i unapređenja pravedne trgovinske prakse. Njezina stručnost obuhvaća osmišljavanje i provedbu projekata u području institucionalnih okvira kontrole hrane, analize rizika vezanih uz sigurnost hrane, usklađenosti s međunarodnim standardima te razvoja nacionalnih kapaciteta u okviru Codexa. Usko surađuje s državnim tijelima i multidisciplinarnim timovima stručnjaka kako bi unaprijedila kapacitete u području sigurnosti hrane, prilagođene regionalnim potrebama kroz izradu edukativnih materijala, smjernica i aktivnosti zagovaranja. Također doprinosi identifikaciji prioriteta u transformaciji prehrambenih sustava i integraciji tržišta u regiji, kao i provedbi ciljanih rješenja.
MYRIAM ANNETTE je prehrambena tehnologinja s 20 godina iskustva u području hrane i poljoprivrede, specijalizirana za smanjenje gubitaka i otpada od hrane (FLW).
Od kada se pridružila FAO-u 2012. godine, radi u sklopu Globalne inicijative za smanjenje gubitaka i otpada od hrane (SAVE FOOD), gdje sudjeluje u razvoju nacionalnih i regionalnih strategija, obrazovnih programa, alata i tehničkih smjernica. Doprinosila je normativnom radu te pružala tehničke smjernice vezane uz pravnu i političku analizu, razvoj i provedbu najboljih praksi. Prije FAO-a, Myriam je radila u privatnom sektoru i nevladinim organizacijama (na hitnim i razvojnim projektima) u Egiptu i Francuskoj. Diplomirala je prehrambeno inženjerstvo te znanost o hrani i tehnologiju hrane na Institutu AgroSup Dijon u Francuskoj, a dodatno se usavršavala u agroinžnjerstvu za tropska i mediteranska područja na Institutu Montpellier SupAgro, također u Francuskoj.
DANIJEL BANEK izvršni je direktor centralne nabave u Atlantic Grupi, vodećoj prehrambenoj kompaniji u regiji. Na toj poziciji nalazi se od 2008. godine, kada je preuzeo zadatak ustrojavanja funkcije centralne nabave unutar tvrtke. Tijekom više od 15 godina, razvio je snažan i agilan tim koji je ključan za otpornost Atlantic Grupe na tržišne izazove, uključujući pandemiju, poremećaje u opskrbnim lancima i geopolitičke krize.
U Atlantic Grupu dolazi s mjesta Voditelja nabave transportnih i skladišnih usluga odgovornog za područje Europe, Bliskog istoka te sjeverne Afrike u Lesaffre Grupi, vodećem svjetskom proizvođaču kvasca, i savjetnika za nabavu transportnih i skladišnih usluga na razini te Grupe. Radio je i kao direktor nabave u tvrtki Kvasac te paralelno kao koordinator nabave Lesaffre Grupe za srednju Europu. U vrijeme dok je Kvasac bio dio Plive radio je kao tehnolog u proizvodnji na hrvatskom i slovačkom tržištu. Dobitnik je nagrade Međunarodne federacije za nabavu i upravljanje zalihama (IFPSM) Garner-Themoin koja se svake godine dodjeljuje odabranom pojedincu kao priznanje za ulaganje napora u razvoj i unapređenje nabavne profesije te logistike i upravljanja zalihama.
INES BANJARI, dr. sc., redovita je profesorica na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek u području nutricionizma i znanstveni suradnik u području javnog zdravstva i zdravstvene zaštite. Doktorirala je na Sveučilištu u Zagrebu a postdok završila na Sveučilištu u Torontu, Kanada. Dobitnica je nagrade mladom znanstveniku „Vera Johanides“ i Danubius Young Scientist Award za Hrvatsku. Dobitnica je stipendije Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Usavršavala se na većem broju ustanova diljem Europe. Ekspert je za prehranu u javnom zdravstvu pri ASPHER-u, bila je evaluator za JRC Europske komisije za najbolje primjere u javnom zdravstvu, surađivala je sa Sveučilištom Harvard i ima dugogodišnju suradnju s KBC-om Osijek i KBC-om Sestre milosrdnice. Objavila je više od 80 znanstvenih radova, i bila voditelj ili suradnik na više od 10 projekata, uključujući i FoodFacts projekt. U koautorstvu je objavila jednu brošuru za oboljele od Parkinsonove bolesti i jednu za roditelje djece vrtićke dobi.
ZDRAVKO BARAĆ je od ožujka 2025. godine predsjednik Hrvatske mljekarske udruge i izvršni direktor Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza. Prvo zaposlenje 1994. godine bilo mu je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za mikrobiologiju na radnom mjestu mlađeg asistenta, a nakon toga u Hrvatskom stočarskom centru. U dva navrata, od 2009. do 2014., te od 2017. do 2018. godine bio je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije. Godine 2016. obnašao je dužnost pomoćnika ministra poljoprivrede, a od 2019. do veljače 2025. bio je ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede. Od 2014. angažiran je u upravnim i nadzornim tijelima EAAP-a (European Federation of Animal Science). Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od rujna 2014. do 2018. na Sveučilištu u Zadru, u Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, radio je kao vanjski suradnik u suradničkom zvanju naslovnog poslijedoktoranda. Sudjelovao je u izradi brojnih zakonskih i podzakonskih propisa, a kao koautor objavio je više od 40 izvornih znanstvenih radova u časopisima i zbornicima skupova. Tijekom cijelog radnog vijeka aktivan je u svim segmentima stočarske proizvodnje, a u području kvalitete hrane, tijekom razdoblja upravljanja Upravom za stočarstvo i kvalitetu hrane posebno je posvećen uspostavi i razvoju sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te unaprjeđenju sustava doniranja hrane odnosno sprječavanja nastajanja otpada od hrane.
STANISLAV BENDER voditelj je Odjela za nadzor i analizu medijskih sadržaja u Agenciji za elektroničke medije. Predavač je na kolegijima iz područja teorije medija, digitalnih medija i vizualne kulture na Sveučilištu VERN. U okviru svojeg profesionalnog djelovanja sustavno se bavi regulacijom elektroničkih medija s posebnim naglaskom na praćenje usklađenosti medijskih sadržaja s važećim zakonskim aktima, analizom medijskih trendova te zaštitom korisnika, osobito djece i mladih, od štetnih medijskih sadržaja. Sudjelovao je u izradi nacionalnih i europskih strategija vezanih uz medijsko pravo, medijsku pismenost, zaštitu maloljetnika, govor mržnje i suzbijanje dezinformacija.
Dr. URŠKA BLAZNIK stručnjakinja je iz područja javnog zdravstva, prehrane i sigurnosti hrane s opsežnim istraživačkim iskustvom te iskustvom u kreiranju politika. Od 2006. godine obnaša funkciju višeg istraživača u Nacionalnom institutu za javno zdravstvo u Sloveniji (NIJZ), u područjima zaštite okoliša, sigurnosti hrane i prehrane.
Kao izvanredna profesorica zdravstvenih studija na Sveučilištu u Mariboru, dr. Blaznik aktivno doprinosi akademskom mentorstvu, usmjeravajući nadolazeće generacije istraživača. Više od deset godina članica je Savjetodavnog foruma EFSA-e. Također, doprinosi nacionalnoj prehrambenoj politici kao članica radne skupine za reformulaciju prehrambenih proizvoda Ministarstva zdravlja te Nacionalnog odbora za sigurnost hrane pod nadležnošću Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane. Dr. Blaznik svoju je karijeru posvetila unapređenju javnog zdravstva kroz znanstvena istraživanja i politički angažman. Svojim djelovanjem nastavlja oblikovati strategije javnog zdravstva, osiguravajući sigurnije prehrambene sustave.
SANJA BOGOJEVIĆ je profesorica prava na Sveučilištu u Oxfordu. Njezina stručnost leži u pravu zaštite okoliša, s posebnim fokusom na EU. Njezin rad o Europskoj shemi trgovanja emisijama nagrađen je nagradom Nils Klim za ‘izvanredan doprinos proučavanju prava’. Njezini istraživački interesi su široki i objavila je veliki broj radova o ekološkim pravima, zakonu o klimi, zakonu o nabavi te infrastrukturi. Njezini trenutačni projekti odnose se na rudarenje kritičnih sirovina i greenwashing. Glavna je urednica Journal of Environmental Law – vodećeg časopisa o pravu okoliša koji izdaje Oxford University Press, kao i članica Avosetta grupe EU stručnjaka za pravo okoliša. Također je članica Odbora za Klimatske strategije i članica Savjetodavnog odbora RERI-ja, vodeće ekološke nevladine organizacije sa sjedištem u Beogradu, Srbija.
VLATKA BUZJAK SLUŽEK zaposlena je kao koordinator stručnih poslova u Centru za sigurnost hrane, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Bavi se kemijskom procjenom rizika porijeklom iz hrane, s naglaskom na procjenu izloženosti, aktivnostima vezanim za smanjenje unosa soli u RH te edukacijom potrošača o načelima sigurnosti hrane, pravilnom rukovanju hranom kao i smanjenju otpada od hrane. Polaznica je doktorskog studija Prehrambena tehnologija i nutricionizam na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek. Također radi kao kontakt točka Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), te je imenovana kao zamjena nacionalnog predstavnika u EFSA-inoj mreži komunikacijskih stručnjaka.
VESNA CETIN KRNJEVIĆ ima preko 15 godina iskustva na međunarodnim i EU projektima i programima na stručnim i vodećim pozicijama. Bila je članica hrvatskog izaslanstva pri UNECE-u za EPR Hrvatsku i mnoge druge projekte te ima bogato iskustvo u aktivnostima financiranja EU zaštite okoliša i prirode (Projekt integracije Natura 2000, Odbor za izradu Četvrtog nacionalnog izvješća za UN-ovu Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Upravni odbor projekta COAST – UNDP, koordinacijski odbor za provedbu projekta MedPAN South itd.).
U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) je od 2005., gdje je obavljala mnoge funkcije (Posredničko tijelo razine 2, Sektor za fondove Europske unije itd.) organizirajući i koordinirajući poslove, izradu izvješća, provedbu projekata, sudjelovanje u radnim skupinama itd. Trenutno obnaša dužnost voditeljice Službe za podršku krajnjim korisnicima u provedbi projekata, Sektora za EU fondove FZOEU-a. Posjeduje temeljno znanje o pripremi, planiranju i vođenju poslova na EU projektima iz područja zaštite okoliša i prirode, gospodarenja otpadom i izgradnje CGO-a, sudjeluje u pripremi i provedbi projekata sufinanciranih iz EU fondova i drugih programa (INTERREG, LIFE). Jedna je od idejnih začetnica projekta „Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste“ pokrenutog u cilju sprječavanja nastanka otpada od hrane. Diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, u području prirodnih znanosti biologije, te je stekla zvanje profesora biologije, a nakon poslijediplomskog studija magistra prirodnih znanosti iz područja ekologije. Uz rad u matičnoj instituciji održava nastavu iz predmeta Biologija na Studiju medicinsko-laboratorijske dijagnostike Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu.
VANJA CUCULIĆ je renomirani dizajner vizualnih komunikacija. Diplomirao je na Studiju dizajna u Zagrebu 2000. godine, nakon čega radi kao dizajner i art direktor u BBDO Zagreb. Godine 2005. osniva vlastiti Studio Cuculić, specijaliziran za grafički dizajn i kulturne projekte. Bio je stalni suradnik kazališta Gavella (2005.–2019.), gdje je dizajnirao preko 100 plakata za predstave, čime je stvorio prepoznatljiv vizualni identitet kazališta. Osim plakata, ističe se u dizajnu ambalaže, osobito vinskih etiketa, te u projektima kulturno-turističkog dizajna. Dizajnirao je etikete za vina Korlat, prepoznate po umjetničkom pristupu i inovativnosti. Također, vodio je međunarodne i domaće radionice i predavanja u Moskvi, Ljubljani, Beogradu, Zagrebu, Varaždinu i Rijeci.
Dobitnik je osam Red Dot nagrada i brojnih drugih priznanja poput European Design Award i International Poster Biennale. Njegovi radovi objavljeni su u uglednim časopisima poput Print, Graphis, Novum i Kak.
ANDREA ČOVIĆ VIDOVIĆ ima više od 15 godina profesionalnog iskustva u europskim poslovima, diplomaciji, komunikacijama, menadžmentu i mentorstvu. Od srpnja 2022. voditeljica je medija za Europsku komisiju u Hrvatskoj, a od veljače 2023. i zamjenica voditelja Predstavništva Komisije te od srpnja 2023. i v. d. voditeljica Predstavništva. Prije toga vodila je odnose s javnošću za Europski parlament u Hrvatskoj, i to od otvorenja Ureda u Hrvatskoj u veljači 2013., uoči članstva Hrvatske u EU-u. U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova radila je kao diplomatkinja na pregovorima Hrvatske o članstvu te kao predavačica za europske politike za javnu i državnu upravu, nakon čega je vodila sektore za EU u Ministarstvu financija i Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Magistrirala je suvremene europske studije na Sveučilištu Sussex u Velikoj Britaniji te anglistiku i germanistiku na Sveučilištu u Zagrebu. Na Tehničkom sveučilištu u Dresdenu studirala je međunarodne odnose i germanistiku, a doktorsko istraživanje iz komparativne politike provodila na Sveučilištu u Zagrebu i na sveučilištu Johns Hopkins School of Advanced International Relations u Washington DC-u. Alumna je njemačke službe za akademsku razmjenu Deutscher Akademischer Austauschdienst, američkog preddoktorskog programa Fulbright te britanskog akademskog programa Chevening.
NINO DIMITROV je diplomirao na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (FKIT) u lipnju 2002. Interdisciplinarni poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij Ekoinženjerstvo na FKIT-u završio je u prosincu 2007. Poslijediplomski doktorski studij “Inženjerska kemija” također na FKIT-u upisao je 2009. godine, a 2014. godine je obranio doktorsku disertaciju.
Trenutno je zaposlen na mjestu voditelja Odsjeka za materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom (FCM) i mikroplastiku. Od 2004. radi kao stručni suradnik u Službi za zdravstvenu ekologiju, Odjela za predmete opće uporabe, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Od 2013. zaposlen je na mjestu voditelja Odsjeka za FCM kao i voditelja Nacionalnog referentnog laboratorija za FCM u Službi za zdravstvenu ekologiju HZJZ.
Bio je uključen kao član tijekom pregovora prilikom procesa priključenja RH u EU. Predstavnik je RH u znanstvenoj mreži Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) za procjenu rizika za ambalažu i sastojke u hrani Food Ingredient and Packaging Unit (FIP) od 2013., a od 2014. je u ekspertnoj skupini Odbora za zaštitu potrošača za područje ambalaže P-SC-EMB European Directorate for the Quality of Medicines & Health Care (EDQM-a) Vijeća Europe u Strasbourgu. Od 2021. godine član je podgrupe Europske komisije za materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s vodom za ljudsku potrošnju European Commission, DG Environment, Directorate “Quality of Life”,Unit C2 – Marine Environment and Water Industry.
KATARINA DODIG-ĆURKOVIĆ specijalistica je opće psihijatrije i subspecijalistica dječje i adolescentne psihijatrije i forenzičke psihijatrije. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Osijeku 1998. godine. Pripravnički staž je započela u Kliničkom bolničkom centru Osijek 1999., a iste godine postala je i znanstvena novakinja na Katedri za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Osijeku, gdje je radila do 2003. godine. Nakon završetka znanstvenog poslijediplomskog studija u Zagrebu, smjer biomedicina i zdravstvo, uslijedila je specijalizacija iz područja psihijatrije te je od 2003. do 2007. radila kao liječnica na specijalizaciji u Klinici za psihijatriju KBC Osijek. Od 2007. do 2015. je psihijatrica na Klinici za psihijatriju, Kliničkom odjelu za dječju i adolescentnu psihijatriju u KBC Osijek, a od 2016. psihijatrica na Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju u KBC Osijek. Svoje znanje i iskustvo usmjerava na liječenje mladih pacijenata s psihičkim poremećajima te se aktivno bavi i istraživanjem područja psihijatrije. Predsjednica je Hrvatskog društva za mentalno zdravlje djece i adolescenata, HLZ, i predsjednica povjerenstva za dječju i adolescentnu psihijatriju u Ministarstvu zdravstva. Prof. prim. dr. sc. Dodig-Ćurković, dr. med. autorica je niza radova objavljenih u visoko citiranim časopisima, od kojih su dva u Lancet Psychiatry, te se posebno bavi područjima auroagresivnih i suicidalnih ponašanja u mladih, forenzičkim slučajevima i položajem djece i adolescenata u sudskoj praksi uz primjenu farmakoterapije. Predavač je na Medicinskom, Stomatološkom i Pravnom fakultetu u Osijeku.
TOMICA ĐUKIĆ je istaknuti hrvatski chef s bogatom karijerom i raznolikim iskustvom. Njegova profesionalna putanja uključuje rad u renomiranim restoranima u Njemačkoj i Danskoj, a povratkom u Hrvatsku pridružio se obnovi hotela Osijek, gdje je proveo 16 godina. Njegovo kulinarsko umijeće prepoznato je i na međunarodnoj razini, sudjelovao je na Chefs World Summitu 2017. kao jedini predstavnik Hrvatske. Od 2015. godine, Đukić je službeni chef hrvatske nogometne reprezentacije, kuhao je na Europskom prvenstvu 2016. u Francuskoj i Svjetskom prvenstvu 2018. u Rusiji. Nakon rada u KBC-u Osijek, gdje je nastojao unaprijediti kvalitetu bolničke prehrane, trenutno je glavni chef u restoranu vinarije Josić u Baranji. Također, Đukić je dopredsjednik hrvatskog ogranka kuharske udruge Escoffierovi učenici, što dodatno potvrđuje njegovu posvećenost i utjecaj na hrvatsku kulinarsku scenu.
SUZAN FIACK je voditeljica Odsjeka za tisak i odnose s javnošću u Odjelu za komunikaciju o riziku njemačkog Saveznog instituta za procjenu rizika (BfR). Zadužena je za komunikaciju znanstvenih sadržaja ciljanim skupinama i široj javnosti. Također, savjetuje Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA) o različitim međunarodnim inicijativama u području komunikacije o riziku. Prije nego što se pridružila BfR-u, radila je u znanstvenom izdavaštvu i stekla iskustvo kao istraživač u akademskoj zajednici i industriji. Diplomirala je farmaciju i doktorirala analitičku kemiju. Njezin rad usmjeren je na to da kompleksne znanstvene teme učini dostupnima i razumljivima različitim publikama.
BARBARA GALLANI voditeljica je Odjela za komunikaciju i partnerstva (ENGAGE) Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) te je članica EFSA-inog višeg rukovodstva od svibnja 2016. godine. Posjeduje veliko iskustvo u komunikaciji složenih pitanja iz područja sigurnosti hrane, upravljanju incidentima i zabrinutošću šire javnosti za sigurnost hrane; razvoju i pružanju specijaliziranih tečajeva iz komunikacije o rizicima za britansku i globalnu publiku. U siječnju 2014. godine, Gallani je uvrštena na popis 100 najboljih znanstvenika u Velikoj Britaniji od strane Vijeća za znanost zbog svog rada i doprinosa u regulatornoj znanosti.
Prije dolaska u EFSA-u, Gallani je radila u Ujedinjenom Kraljevstvu u Federaciji za hranu i piće, u Britanskom konzorciju maloprodajnih tvrtki i u Agenciji za standarde hrane Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući i privremeno izmještenje u Europsku komisiju (DG SANCO) te pripravništvo BA Media iz područja komunikacije o znanosti u tvrtki Daily Telegraph. Također je radila u Europskoj organizaciji potrošača (BEUC) u Bruxellesu. Gallani posjeduje diplomu preddiplomskog studija iz fizike, PGCE certifikat postdiplomskog obrazovanja u području fizike i znanosti, magisterij iz naprednih instrumentalnih sustava te profesionalni certifikat iz executive coaching-a.
BRANKO GRISOGONO je umirovljeni profesor u trajnom izboru Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radio je u SAD-u gdje je i doktorirao, te u Švedskoj gdje je postao izvanredni profesor; ukupno ima 15 godina rada u inozemstvu. Bavi se dinamičkom meteorologijom i klimatologijom, posebice planinskim i obalnim atmosferskim procesima. Pri tome koristi sve tri osnovne geofizičke metode: mjerenja i motrenja, numeričke simulacije i analitičko modeliranje. Objavio je 105 znanstvenih radova, citiran je između 2520 i 3960 puta, ovisno o bazi podataka. (Su)vodio je 10 doktorata u Hrvatskoj i 2 u Švedskoj. Održao je 115 predavanja na znanstvenim skupovima i konferencijama u 25 država na 4 kontinenta. Služio je u povjerenstvima, te kao oponent u 2 slučaja, za sveukupno 46 doktorskih disertacija u 11 država na 3 kontinenta. Objavio je u suautorstvu sveučilišni udžbenik ”Dinamička meteorologija – uvod u opću cirkulaciju atmosfere”. Bio je i jest član uredništava nekoliko znanstvenih časopisa te gost urednik u dva časopisa.
MIRNA HABUDA-STANIĆ redovita je profesorica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek gdje je zaposlena od 1999. godine, te je nositeljica nekoliko kolegija na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom doktorskom studiju. Od 2008. do danas, vanjski je suradnik Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek gdje je također nositeljica nekoliko kolegija. Od 2005. do danas članica je nacionalnog tima za prirodne mineralne, prirodne izvorske i stolne voda pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Od 2012. do 2018. bila je predsjednica/članica nekoliko HAPIH-ovih radnih skupina za izradu znanstvenih mišljenja o utjecaju kvalitete vode za ljudsku potrošnju na zdravlje ljudi. Godine 2015. izabrana je, te 2021. reizabrana, za civilnog stručnjaka Sjevernoatlantskog saveza (NATO) za područje kontaminacije voda. Od 2005. do 2013. u više navrata, putem TAIEX programa Europske komisije, prošla je edukacije o zakonskoj regulativi i procedurama priznavanja u području pakiranih voda, a od 2021. izabrana je za stručnjaka-edukatora ovog programa. Od 2016. do danas članica je Upravnog vijeća JU Parka prirode Kopački rit gdje od 2006. godine provodi ili sudjeluje u provođenju znanstvenih istraživanja. Autorica je prvog Plana upravljanja i zaštite podzemnih voda na području Parka prirode Kopački rit. Kao dio tima NZJZ OBŽ-a sudjelovala je u realizaciji najvećeg projekta zaštite i revitalizacije prirode u RH – Naturavita. Inicirala je (2022.) osnivanje Međunarodnog udruženja znanstvenika i stručnjaka za zaštitu okoliša, čija je aktualna predsjednica. Inicijatorica je i predsjednica Organizacijskog i Znanstvenog odbora tri: Međunarodne konferencije VODA ZA SVE, Međunarodne studentske GREEN konferencije te Europske GREEN konferencije. Dobitnica je Nagrade Rektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (1999.), Povelje Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek (2021.) te Zelene povelje Osječko-baranjske županije (2022.).
MARIJA HAM, redovita je profesorica na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Kao primarnim područjem interesa u znanstveno-istraživačkom radu bavi se temom održivog marketinga. Redovito objavljuje u priznatim međunarodnim časopisima te je objavila ukupno više od 60 znanstvenih radova. Sudjelovala je u radu preko 30 znanstvenih skupova. Bila je voditeljica znanstvenog projekta pod nazivom „Determinantne namjera ekološki usmjerenog ponašanja potrošača“. Glavna je urednica međunarodnog znanstvenog časopisa Ekonomski vjesnik / Econviews te je članica uređivačkih odbora dvaju međunarodnih znanstvenih časopisa. Dobitnik je nagrade za znanstveni rad Hrvatske udruge za marketing (CROMAR) te nagrade Ekonomskog fakulteta u Osijeku za izvrsnost u znanstvenom radu. Dobitnik je i nagrade Sveučilišta u Rijeci za osobiti doprinos nastavnom radu sa studentima. Aktivna je u popularizaciji znanosti i predsjednica je Hrvatske udruge za marketing – CROMAR.
MARIJA HEFFER je diplomirala medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989. godine, a doktorirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 1997. do 1998. bila je poslijedoktorandica na Medicinskom fakultetu John Hopkins u Baltimoreu (SAD). Trenutačno je profesorica medicinske biologije, genetike i neuroznanosti na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Redovita je članica Hrvatske akademije medicinskih znanosti, stalna članica European Dana Alliance for the Brain (EDAB) i dobitnica godišnje državne nagrade za znanost koju dodjeljuje Hrvatski sabor (2015.). Organizirala je 24 manifestacije Tjedna svjesnosti o mozgu i sudjelovala u organizaciji 4 TEDexOsijek događaja.
Fokus njezina istraživanja bila je uloga glikosfingolipida u razvoju, starenju i neurodegeneraciji. U posljednje vrijeme njen tim radi na rodno specifičnom razvoju metaboličkog sindroma i neurodegeneracije izazvane prehranom.
Akademik prof. dr. sc. Bojan Jelaković istaknuti je hrvatski internist, nefrolog i hipertenziolog s međunarodnim ugledom. Redoviti je profesor interne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i arterijsku hipertenziju u Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb.
Njegova istraživanja endemske nefropatije rezultirala su potpunim razjašnjenjem njezine etiologije, čime su postala dijelom povijesti medicine. Znanstveno-publicistička aktivnost i voditeljstvo znanstvenih projekata svrstavaju profesora Jelakovića u vodeće hrvatske znanstvenike u kliničkoj medicini, ali i šire. Iznimno je aktivan u organizaciji znanstvenih i stručnih skupova i godinama nastupa kao pozvani predavač diljem Europe i svijeta. Vrlo je uspješan i kao mentor mladim znanstvenicima i specijalizantima. Objavio je i niz vrijednih nastavnih tekstova u važnim udžbenicima iz interne medicine, nefrologije i hipertenziologije. Odlikuju ga i besprijekorna etička načela kojih se pridržava u svojem stručnom, znanstvenom i edukacijskom radu.
Godine 2020. izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Razredu za medicinske znanosti. Akademik Jelaković također je predsjednik Hrvatskog društva za arterijsku hipertenziju Hrvatskog liječničkog zbora.
DANIJEL JUG je zaposlen na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, na Zavodu za biljnu proizvodnju i biotehnologiju, Sveučilišta u Osijeku. U 2019. godini izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor u trajnom izboru. Područje njegovog znanstvenog rada vezano je uz konzervacijsku poljoprivredu, klimatske promjene u poljoprivredi, opću proizvodnju bilja, agroklimatologiju, održivo gospodarenje zemljištem. Njegova najznačajnija znanstveno-istraživačka postignuća vezana su uz: multidisciplinarni pristup konzervacijskim sustavima obrade tla u odnosu na njegova biološka, kemijska i fizikalna svojstva, razvoj sustava biljne proizvodnje i gospodarenja tlima u specifičnim agroekološkim uvjetima, prilagodba biljne proizvodnje klimatskim promjenama, konzervacija i remedijacija poljoprivrednih tala. Kao voditelj i/ili suradnik sudjelovao je na 27 znanstvenih projekata. Dobitnik je više nagrada i priznanja za nastavni i znanstveni rad. Član je više znanstvenih strukovnih društava.
Izvorka Jurić diplomirana je dizajnerica i edukatorica s bogatim iskustvom u području dizajna. Nakon završetka Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2000. s dvoje partnera osniva TRIDVAJEDAN tržišne komunikacije gdje djeluje kao managing partnerica i dizajnerica. Godine 2011. otvara samostalno studio za dizajn “Design Bureau Izvorka Jurić”, a 2023. u suradnji s Juricom Kosom formira Dig Studio, koji danas vodi okupljajući tim različitih stručnjaka. Iza sebe ima brojne uspješno realizirane projekte na hrvatskom i globalnom tržištu. Od samih početaka karijere aktivno je uključena u obrazovanje u dizajnu. Zaposlena je kao docentica na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje drži kolegije “Strategije brendiranja”, “Upravljanje dizajnom” i “Održivi dizajn”. Projekti su joj objavljivani u mnogim stručnim publikacijama, redovito sudjeluje na stručnim izložbama i konferencijama, članica je stručnih žirija domaćih i međunarodnih natječaja dizajna te je dobitnica mnogih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja.
KRUNOSLAV KARALIĆ je vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Diplomirao je 2002. godine na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek gdje je na Zavodu za agroekologiju zaposlen od 1. listopada 2002. godine. Završio je poslijediplomski studij “Fiziologija i ishrana bilja”, te je 2009. obranio doktorski rad pod naslovom “Utvrđivanje potrebe u kalcizaciji i utjecaj kalcizacije na status hraniva u tlu”. U znanstveno-nastavno zvanje docent izabran je 2010. Iste godine primio je nagradu za mlade znanstvenike „Mihovil Gračanin“. Godine 2016. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanredni profesor. Te godine imenovan je pomoćnikom ministra u Ministarstvu poljoprivrede, na čelu Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije. Od 2016. do 2019. godine predsjedavao je Vijećem za istraživanja u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede. Od 2019. do 2021. bio je pomoćnik ministrice za Upravu za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište. Obnašao je funkciju predsjednika Upravnog vijeća Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo te člana Upravnog vijeća Agencije za poljoprivredno zemljište. Od 2021. do srpnja 2024. zamjenik je ravnateljice HAPIH-a. Sudjelovao je u izradi brojnih zakonskih i podzakonskih propisa. Kao autor i koautor objavio je više od 50 izvornih znanstvenih radova u časopisima i zbornicima skupova, koautor je sveučilišnog priručnika. Član je Hrvatskog tloznanstvenog društva i Hrvatskog društva biljnih fiziologa.
DRAŽEN KNEŽEVIĆ voditelj je Centra za sigurnost hrane u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s tridesetogodišnjim međunarodnim iskustvom u području sigurnosti hrane i zaštite zdravlja potrošača. Uža specijalnost mu je procjena rizika od različitih kemijskih i bioloških opasnosti porijeklom iz hrane. Predstavnik je Republike Hrvatske u različitim znanstvenim mrežama Europske agencije za sigurnost hrane. Nacionalni je izvjestitelj za Europsku agenciju za sigurnost hrane u području epidemija uzrokovanih hranom, prevalenciji zoonoza te antimikrobnoj rezistenciji. Njegovi glavni poslovni ciljevi su unaprjeđenje sustava sigurnosti hrane Republike Hrvatske i osiguranje najveće moguće razine zaštite zdravlja potrošača, suradnja s nadležnim tijelima, akademskom zajednicom te inozemnim institucijama iz područja djelovanja Centra za sigurnost hrane. Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je ujedno i doktor znanosti iz znanstvenog područja Biotehničke znanosti.
SANJA KOLARIĆ KRAVAR načelnica je Sektora za kvalitetu hrane u Upravi za stočarstvo i kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Diplomirala je i doktorirala na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Profesionalnu karijeru započela je u Državnom inspektoratu gdje je radila 13 godina u području službenih kontrola hrane. Kao predavač sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama i stručnim skupovima te je održala edukacije vezano za novitete u području informiranja potrošača o hrani, standarde kvalitete hrane, područje priznavanja prirodnih mineralnih i izvorskih voda, sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te sprječavanja nastajanja otpada od hrane. Također je sudjelovala kao stručnjak na prijenosu znanja iz područja informiranja potrošača o hrani u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. U svojstvu gosta-predavača drži predavanja studentima na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilište u Zagrebu na preddiplomskom studiju Nutricionizam, predmeti Znanost o prehrani 1, Sigurnost hrane i Osnovni principi pravilne prehrane.
DRAGAN KOVAČEVIĆ je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam i redoviti profesor u trajnom zvanju na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek. Diplomirao je 1992., magistrirao 1994. i doktorirao 1997. na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je pet sveučilišnih udžbenika i dviju znanstvenih monografija, a objavio je i više od 200 znanstvenih i stručnih radova. Dobitnik je Državne nagrade za znanost i Nagrade HAZU-a za najviša znanstvena dostignuća u području tehničkih znanosti. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Spomen-medaljom Vukovar i Redom hrvatskog pletera. Tijekom dvaju mandata bio je saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, predsjednik Uprave IPK-a Osijek d. d., predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka, pročelnik Ureda za obnovu i razvitak i član Poglavarstva Osječko-baranjske županije te voditelj radne skupine za pregovore s EU-om iz poglavlja Poljoprivreda i ruralni razvitak.
DOMINIK KOZARY službenik je Ministarstva financija Carinske uprave od 2005. godine, trenutno raspoređen kao voditelj Odjela za robe koje su predmet zabrana i ograničenja u Središnjem uredu Carinske uprave. Uža specijalnost mu je zaštita okoliša, zdravlja ljudi, kulturnih dobara te kontrola kretanja strateške robe. Predstavnik je Carinske uprave u različitim stručnim grupama Europske komisije i nacionalnim Povjerenstvima u Republici Hrvatskoj. Autor je brojnih stručnih članaka iz područja zabrana i ograničenja. Diplomirao je na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu i magistrirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na području kaznenopravnih znanosti.
ANA KUZMANOVIĆ je diplomirala na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku i stekla zvanje diplomiranog inženjera prehrambene tehnologije. Usmjeravanjem i usavršavanjem svojih profesionalnih afiniteta tijekom karijere profilirala se kao stručnjak za proizvodnju i upravljanje procesima u prehrambenoj industriji, s naglaskom na mesnu i konditorsku proizvodnju.
Svoje je iskustvo stjecala kroz različite odgovorne pozicije, počevši kao inženjer u službi razvoja u tvrtki Kandit d.o.o. a kasnije kao inženjer u proizvodnji čokolade te je naposljetku preuzela i ulogu voditelja proizvodnje u Kanditu. Karijeru je nastavila u Mesnoj industriji DOBRO, Žito d.d., gdje je obnašala funkcije voditelja sektora za narezivanje i pakiranje, a danas radi na mjestu voditelja proizvodnje, gdje između ostalog planira dinamiku proizvodnje u koordinaciji s prodajom. Sudjeluje u implementaciji sustava upravljanja kao i razvoju novih proizvoda te je odgovorna za osiguravanje izvršenja HACCP planova i svih ostalih postupaka koji osiguravaju zdravstvenu ispravnost proizvoda.
IVAN LAUC je suosnivač i direktor tvrtke Reducos Software te kreator rješenja Plodie.com, jedinstvene digitalne platforme namijenjene optimizaciji kratkih lanaca opskrbe hranom. Platforma omogućuje malim proizvođačima da izravno prodaju potrošačima putem e-trgovine, upravljaju zalihama, logistikom i izdavanjem računa — sve unutar jednog sustava. Kao praktični primjer rada te platforme, Lauc je pokrenuo Plodovi.hr, lokalnu internetsku tržnicu koja danas povezuje više od 130 proizvođača i dostavlja svježe lokalne proizvode izravno potrošačima u Osijeku i diljem Hrvatske. Danas se Plodie koristi i na drugim tržištima poput Growtovchani.com, E-selo.hr i od lipnja 2025. Ajmolokalno.hr, te je prepoznato kao jedno od 18 najboljih društveno korisnih rješenja u svijetu u kategoriji Business & Commerce na World Summit Awards 2024.
Tijekom posljednjih godina, Lauc je prepoznat kao važan dionik u razvoju održivih prehrambenih sustava na hrvatskoj i europskoj razini, o čemu govori top 10 pozicija Plodovi.hr projekta kao primjera impact poduzetništva i društvene inovacije u programima Pokreni nešto svoje 2023. i Future Forward / Reach for Change 2024., što potvrđuje doprinos i konkretan utjecaj na lokalne zajednice i održivu ekonomiju. Organizirao je prvu nacionalnu KLOnferenciju za kratke lance opskrbe, sudjelovao na EU Agri Food Days i Forumu najboljih praksi u agri-food lancima, te aktivno doprinosio oblikovanju europskih politika kao jedini hrvatski predstavnik u tematskoj grupi Gen Z – Leading Generational Renewal in Farming. Kroz ove angažmane zalagao se za digitalizaciju, bolju logistiku te predfinanciranje CAP projekata za male poljoprivrednike.
TUGOMIR MAJDAK, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 2016. godine. Diplomirao je agronomiju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. Prvo mu je radno mjesto bilo u tadašnjem Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Od 2005. radi u Ministarstvu poljoprivrede, gdje je, između ostaloga, bio i aktivan sudionik pregovora za pristup Hrvatske Europskoj uniji kao član radne skupine za pregovore o Poglavlju 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak. Od 2026., kao načelnik sektora za upravljanje programima ruralnog razvoja EU-a radi na koordinaciji pretpristupnih programa SAPARD i IPARD, te je predstavnik Ministarstva poljoprivrede RH u Odboru za ruralni razvoj i Stručnoj radnoj skupini za ruralni razvoj Europske komisije u Bruxellesu i član Upravljačkog odbora za provedbu SAPARD i IPARD programa. Godine 2011. godine je, kao predstavnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, bio predsjednik skupštine Stalne radne skupine za regionalni ruralni razvoj zemalja jugoistočne Europe. Obnašao je dužnosti pročelnika novog Upravnog odjela za zajedničke politike i fondove EU Virovitičko-podravske županije te zamjenika pročelnika za poljoprivredu Grada Velike Gorice. Od ožujka do studenog 2016. je bio zamjenik ministra poljoprivrede, a potom državni tajnik. Između ostaloga, sudjelovao i u oblikovanju strateških dokumenata poput Strategije poljoprivrede 2020. – 2030. „Više od farme“ i Strategije razvoja akvakulture 2020. – 2030. „Više od ribnjaka“ i dr.. Početkom ove godine privremeno je upravljao ministarstvom poljoprivrede.
Uskoro…
LEONARD MATIJEVIĆ je magistar nutricionizma i regulatorni znanstvenik Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), specijaliziran u području procjene rizika vezane za regulirane prehrambene proizvode, s naglaskom na novu hranu i izvore hranjivih tvari te teme vezane za prehranu ljudi (primjerice vitamini i minerali te ostale tvari u skladu s člankom 8. Uredbe 1925/2006 (EK). Diplomirao je na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek na diplomskom studiju Znanost o hrani i nutricionizam te stekao više od deset godina iskustva radom u nacionalnim (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) i međunarodnim (EFSA) institucijama. Njegova stručnost obuhvaća nekoliko ključnih područja sigurnosti hrane, uključujući metodologije procjene rizika, procjenu prehrambene izloženosti te toksikologiju sisavaca. Često koordinira i surađuje s različitim dionicima poput upravitelja rizikom, predstavnika industrije, akademskih institucija i stručnjaka iz pojedinih područja. Kao koordinator i koautor brojnih znanstvenih mišljenja o procjeni rizika, značajno doprinosi sektoru sigurnosti hrane u EU-u.
Uskoro…
RAJKO ODOBAŠA redoviti je profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, zaposlen na Katedri za ekonomske znanosti. Na studijskim programima koje organizira i izvodi Pravni fakultet Osijek predaje više kolegija, među kojima su Politička ekonomija, Ekonomska politika, Okoliš i održivi razvoj, Pravo okoliša, Pravo na hranu, Problem siromaštva i ljudska prava te Globalizacija i ljudska prava. U okviru programa Erasmus+ sudjeluje u izvođenju kolegija Environmental Protection na integriranoj preddiplomskoj i diplomskoj razini, namijenjenog inozemnim studentima.
Znanstveni i istraživački rad usmjerava na interdisciplinarno proučavanje međuodnosa ekonomske teorije, društvene pravednosti i zaštite okoliša. Posebno se bavi analizom političke ekonomije održivog razvoja, pravom na hranu, problematikom siromaštva te ostvarivanjem ljudskih prava u kontekstu globalizacijskih procesa. U fokusu su mu i pravni i ekonomski aspekti zelene i digitalne tranzicije, s posebnim naglaskom na klimatsku pravdu i ekološku odgovornost država.
Trenutno obnaša dužnosti predstojnika Zavoda za gospodarsko pravo i ekonomske znanosti te zamjenika voditeljice Zelene pravne klinike. Voditelj je internog fakultetskog znanstveno-istraživačkog projekta Analiza prehrambene nesigurnosti i ostvarivanje prava na hranu u Hrvatskoj.
MARIJA PAŠALIĆ je viša savjetnica u Službi za javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva gdje više od 10 godina radi na poslovima razvoja i provedbe zakonodavstva za politike sigurnosti hrane te sudjeluje u radu radnih grupa i odbora Europske komisije u području sigurnosti hrane uključujući novu hranu, dodatke prehrani, prehrambene aditive. Diplomirala je na prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.
Dr.sc Lea Pollak je diplomirala nutricionizam s magisterijom i doktoratom na istom području. Od 2002. godine radi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, kao voditeljica Odjela za dodatke prehrani, biološki aktivne i psihoaktivne tvari. Uključena je u analize, savjetovanje, razvoj, revizije i / ili provedbu zakonodavstva EU/RH koji se odnose na dodatke prehrani, PARNUT/FSG, prehrambene i zdravstvene tvrdnje, obogaćenu hranu i novu hranu, te psihoaktivne tvari. Dr.sc Pollak je član u Radnoj grupi Europske Komisije i EFSA-e za novu hranu, član nacionalnih znanstvenih odbora u Ministarstvu zdravstva i Hrvatskoj agenciji za hranu te predavač Sveučilišta u Zagrebu. Od 2017. je tutor/predavač pri Europskoj komisiji, BTSF Trainings, za područje dodataka prehrani svim zemljama članicama EU. Bila je uključena kao član tijekom pregovora prilikom procesa priključenja RH u EU.
SUZANA RIMAC BRNČIĆ, dr.sc., redovita je profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini na studijima Prehrambene tehnologije i Nutricionizma. Njezin znanstveni rad obuhvaća inovativne tehnike obrade hrane i unapređenje tehnologija iskorištavanja nusproizvoda za proizvodnju funkcionalne hrane. Objavila je više od 50 znanstvenih radova, 6 poglavlja u knjigama te je citirana više od 2400 puta, s h-indeksom 25. Dobitnica je Državne nagrade za znanost. Bila je članica znanstvenih odbora 15 međunarodnih konferencija i 5 uređivačkih odbora znanstvenih časopisa. Sudjelovala je u brojnim nacionalnim i međunarodnim projektima. Članica je stručnih i znanstvenih udruženja te recenzentica u vodećim časopisima iz područja prehrambene tehnologije.
IGOR RUDAN hrvatski je znanstvenik, a njegov opus do 2018. godine uključuje oko 500 objavljenih znanstvenih radova i 8 knjiga, koji su, prema bazi Google Scholar, citirani više od 65.000 puta, što da svrstava među najcitiranije znanstvenike svijeta.
Thomson Reuters i Američki institut za znanstvene informacije svrstali su ga u „Vodeće znanstvene umove svijeta” u 2015., 2016., 2017. i 2018. godini. Studij medicine u Zagrebu završio je 1995., a već tijekom studiranja dvaput je nagrađivan Rektorovom nagradom za najbolji studentski znanstveni rad te je na Europskom kongresu studenata medicine u Pragu 1994. godine dobio glavnu nagradu za održano izlaganje.
Magistarski rad i doktorsku disertaciju iz područja javnog zdravstva izradio je i obranio 1997. i 1998. na Sveučilištu u Zagrebu. Zatim je svoj drugi magistarski rad iz područja genetike stekao pri Europskoj školi za napredne studije Sveučilišta Pavia u Italiji 1999., a svoj drugi doktorat na Sveučilištu u Edinburghu, u Velikoj Britaniji 2005.
U Hrvatskoj je pokrenuo jedan od najvećih znanstvenih projekata na ovim prostorima – hrvatsku biobanku „10001 Dalmatinac”. Zahvaljujući projektu „10001 Dalmatinac” i suradnji s ostalim biobankama Europe i SAD-a, do danas je pronađena biomedicinska uloga za više od 1000 ljudskih gena. PPOd 2007. karijeru usmjerava na međunarodno zdravstvo, a posebno na problem smanjivanja smrtnosti djece u svijetu, što je jedan od svjetskih Milenijskih razvojnih ciljeva koje su proglasili Ujedinjeni narodi. Radi kao stalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke te Zaklade Billa i Melinde Gates za pitanja ulaganja u globalno zdravlje.
MATTHIEU SCHULER, diplomant École des Mines, posvetio je karijeru razumijevanju i kontroli zdravstvenih rizika. Od 1996. radio je u Nuklearnoj sigurnosnoj upravi, a 1999. postao voditelj Ureda za kontrolu nuklearnih sustava. Godine 2002. imenovan je zamjenikom ravnatelja École des Mines u Nantesu, gdje je jačao znanstvena partnerstva i međunarodni utjecaj. Godine 2009. pridružio se Francuskom institutu za radiološku zaštitu i nuklearnu sigurnost (IRSN) kao zamjenik ravnatelja Odjela za zaštitu ljudi, a 2011. postao Strateški direktor, upravljajući stručnim procjenama i istraživanjima u javnim politikama. Godine 2018. pridružio se Francuskoj agenciji za sigurnost hrane, okoliša i zdravlje na radu (ANSES) kao direktor za procjenu rizika. Kao glavni izvršni direktor, usmjeren je na unaprjeđenje ekspertize Agencije, dostupnost podataka i bolju razmjenu s društvom, s posebnim naglaskom na povezanost zaštite okoliša i zdravlja na radu.
BOŽO SKOKO redoviti je profesor strateškog komuniciranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za odnose s javnošću, medije i fenomen brendiranja. Utemeljitelj je poslijediplomskog specijalističkog sveučilišnog studija Odnosi s javnošću. Gostujući je profesor na doktorskim studijima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Osijeku i Sveučilišta u Mostaru. Na Sveučilištu Algebra Bernays predaje Javnu diplomaciju i odnose s javnošću država te kolegij Upravljanje odnosima s javnošću. Među prvima se u Hrvatskoj počeo znanstveno baviti fenomenom brendiranja država, odnosno upravljanjem hrvatskim identitetom i imidžom. Objavio je deset knjiga te više od stotinu znanstvenih radova.
TOMISLAV SOKOL je zastupnik u Europskom parlamentu. Diplomirao je pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine s pohvalom magna cum laude. Potom je 2009. godine stekao titulu magistra prava (LL.M.) specijalizirajući se za pravo Europske unije na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu (KUL) u Belgiji, također s pohvalom magna cum laude. Doktorirao je na istom sveučilištu 2014., obranivši disertaciju o slobodi kretanja prekograničnih zdravstvenih usluga u EU i njezinom utjecaju na nacionalne sustave zdravstvenog osiguranja. Godine 2017. obnašao je dužnost pomoćnika ministra u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, nakon čega je postao zastupnik u Hrvatskom saboru. Tu je dužnost obnašao do srpnja 2019., kada je postao zastupnik u Europskom parlamentu (EP). Član je Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) i Odbora za javno zdravlje (SANT). Također je zamjenik člana Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) te Odbora za ustavna pitanja (AFCO) u EP-u. Izvjestitelj je za Europski prostor za zdravstvene podatke (EHDS) te izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a za reformu farmaceutskog zakonodavstva. Uz to, Sokol je aktivan u izaslanstvima EP-a za odnose s Turskom, Srbijom i Crnom Gorom. Do sada je objavio oko 20 znanstvenih radova i jednu knjigu o temama vezanim uz pravo Europske unije, uključujući nekoliko članaka u europskim pravnim časopisima poput European Law Review i European Law Journal. Izlagao je radove na brojnim međunarodnim konferencijama i sudjelovao u različitim istraživačkim projektima. Radio je i u odvjetničkoj praksi, a trenutno je predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, gdje od akademske godine 2010./2011 predaje Osnove prava, Osnove trgovačkog prava, Pravno okruženje poslovanja i Uvod u Europsku uniju. Također je docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje predaje od akademske godine 2016./2017. Područja njegova stručnog interesa obuhvaćaju pravo zajedničkog tržišta EU-a, europsko zdravstveno pravo, pravo tržišnog natjecanja, međunarodno i europsko socijalno pravo te međunarodno i europsko trgovačko pravo.
DRAGAN SOLIĆ načelnik je Sektora za razvoj stočarske proizvodnje u Centru za stočarstvo u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu. Sektor upravlja primjenom rezultata kontrole proizvodnosti u pojedinim granama stočarske proizvodnje te njihovim uključenjem u aktivnu primjenu u farmskim sustavima upravljanja. Koautor je sveučilišnog priručnika „Dobra proizvođačka praksa u animalnoj proizvodnji“. Posebno je posvećen promociji kvalitete proizvoda animalnog podrijetla kroz sustave senzornog ocjenjivanja, uvođenje sustava ocjene dobrobiti životinja u farmskim uvjetima i otklanjanju neopravdanog naglašavanja stočarske proizvodnje kao uzročnika klimatskih promjena. U suradnji s prof.dr.sc Matijom Domaćinovićem s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti kreirao je Sustav ocjene kvalitete kukuruzne silaže koji se već sedam godina provodi na području cijele Republike Hrvatske. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku te je ujedno i doktor znanosti iz znanstvenog područja Biotehničke znanosti. Godine 2022. izabran je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docent na Biotehničkom odjelu Sveučilišta u Slavonskom Brodu.
PETER SOUSA HOEJSKOV stručnjak je u području sigurnosti hrane i zoonotskih bolesti u Regionalnom uredu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu u Kopenhagenu, gdje pruža tehničku pomoć i strateške smjernice državama članicama za implementaciju pristupa „Jedno zdravlje“ s ciljem prevencije i nadzora bolesti koje se prenose hranom te zoonotskih bolesti. Prije toga, proveo je deset godina kao službenik u području sigurnosti hrane u WHO-ovoj regiji Zapadnog Pacifika, sa sjedištem na Fidžiju i u Manili, radeći na jačanju kapaciteta za sigurnost hrane i razvoju politika. Prije dolaska u WHO, pet godina je radio na programu za sigurnost hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) na Tajlandu i u Bangladešu, savjetujući o sustavima kontrole hrane i upravljanju rizicima. Prije rada za UN, bio je voditelj projekta na Institutu za prehrambene studije i razvoj agroindustrije (IFAU) u Danskoj, gdje je pružao savjete vladama, organizacijama i industriji u području sigurnosti hrane i upravljanja lancem opskrbe hranom. Ima magisterij iz javnog zdravlja s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, magisterij iz agro-prehrambenih sustava sa Sveučilišta u Kopenhagenu i diplomu međunarodne trgovine i marketinga s Poslovne akademije Lyngby u Danskoj.
VEDRAN STAPIĆ je poduzetnik na tromeđi medija, IT-a i agrara. Suosnivač i suvlasnik tvrtke Agroklub d.o.o. koja od 2008. informira poljoprivrednike u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Obavlja poslove izvršnog direktora te skrbi o strateškom razvoju, proizvodnji sadržaja i marketingu Agrokluba. Inženjer informacijskih tehnologija sa specijalizacijom novinarstvu i dizajnu sa 2 desetljeća iskustva u razvoju rješenja na internetskoj platformi, digitalnoj promociji i projektiranju – zahvaljujući više od stotinu realiziranih različitih referenci za domaće i strane naručitelje. Višestruko nagrađivan za izdavačku djelatnost u domeni proizvodnje hrane i razvoja ruralnih prostora, dobitnik priznanja za najboljeg obrtnika grada Osijeka. Obnaša dužnost predsjednika Društva agrarnih novinara Hrvatske i člana uprave Europskog udruženja agrarnih novinara zadužen za komunikacije. Član strukovnih organizacija HND, HUDI, DANH, ENAJ i IFAJ.
ŽELJKO VUKOVIĆ je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Diplomirao na tadašnjem Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku i stekao zvanje diplomiranog inženjera poljoprivrede za stočarstvo. Posljediplomski znanstveni studij nastavlja na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje stječe zvanje magistra znanosti za ribarstvo. Prije trenutne pozicije, obnašao je dužnost u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, gdje je stekao značajno iskustvo u nadzoru i provedbi zakona vezanih uz zaštitu okoliša. Kao državni tajnik, Vuković aktivno sudjeluje u oblikovanju i provedbi politika usmjerenih na zaštitu okoliša i promicanje zelene tranzicije u Hrvatskoj. Njegova uloga uključuje koordinaciju nacionalnih politika prilagodbe klimatskim promjenama, s ciljem jačanja otpornosti Republike Hrvatske na sadašnje i buduće klimatske izazove. Osim toga, Vuković je predsjednik Upravnog vijeća Parka prirode Kopački rit, što dodatno potvrđuje njegovu predanost očuvanju prirodnih resursa i bioraznolikosti Hrvatske. Svojim radom i iskustvom značajno doprinosi naporima Hrvatske u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i zelene tranzicije, usklađujući nacionalne politike s europskim i globalnim standardima u zaštiti okoliša.
Za sudjelovanje na FOODCOOLTOUR konferenciji potrebno je izvršiti prijavu i kupiti kotizaciju.
Kotizacija uključuje:
Cijena kotizacije kupljene do 26. ožujka 2025. je 125,00 EUR (plus PDV) po osobi, a nakon tog datuma cijena je 150,00 EUR (plus PDV).
Za prijavu više od jedne osobe kao i za bilo kakve poteškoće s kupnjom kotizacije, kontaktirajte tehničkog organizatora putem e-maila rh.stneve583@ofni.
Broj mjesta je ograničen, osigurajte svoje mjesto na vrijeme!
Osijek je grad u kojem se tradicija susreće s modernim, stvarajući jedinstvenu atmosferu koja osvaja na prvi pogled. Uz šarmantne uličice i dravsku obalu, nudi mir i dinamiku u isto vrijeme, savršeno mjesto za opuštanje i uživanje. Povijest je duboko ukorijenjena u svakom kutku grada, od impozantne Tvrđe do šarmantnih trgova i parkova. Ovdje je uvijek nešto u zraku — bilo da je to miris kave u jutro, zvuk žamora na tržnici ili ritmovi glazbe na manifestacijama. Osijek je grad koji živi, a konferencija FOODCOOLTOUR samo je prilika da osjetite njegov pravi šarm i gostoljubivost.
Kako oglašavanje junk food-a utječe na mentalno zdravlje, posebno kod adolescenata? Kako oglasi koji koriste emocionalnu manipulaciju (npr. povezujući hranu s srećom, obiteljskim trenucima) mogu oblikovati naše ponašanje prema hrani? Postoji li povezanost između poremećaja prehrane (poput bulimije ili anoreksije) i oglašavanja junk fooda, koji promovira nerealne standarde ljepote i zdravlja? Kako bi se mogla poboljšati regulacija oglašavanja hrane prema djeci i adolescentima s obzirom na psihološke rizike?
Cilj ovog panela je analizirati utjecaj oglašavanja u junk food industriji na potrošačke navike, s posebnim fokusom na utjecaj oglašavanja na djecu i mlade te ulogu digitalnih medija. Kroz diskusiju stručnjaka, panel će istražiti kako oglašavanje oblikuje percepciju hrane, koje su posljedice po javno zdravlje te mogu li regulative i edukacija doprinijeti odgovornijem oglašavanju i zdravijim prehrambenim izborima.
Koliko ste puta posegnuli za prehrambenim proizvodom samo zato što vas je privukao njegov dizajn? Uloga ambalaže prehrambenih proizvoda nije samo zaštita od patogena, očuvanje svježine i produljenje trajnosti – ona je i snažan vizualni alat koji oblikuje naše percepcije o kvaliteti i okusu proizvoda te njegovom utjecaju na naše zdravlje i na okoliš.
U ovoj panel raspravi, stručnjaci iz područja dizajna, marketinga i održivosti raspravljat će o ključnim pitanjima poput utjecaja dizajna ambalaže na naše odluke prilikom kupovine proizvoda, ali i o aktualnom zakonodavnom okviru te izazovima s kojima će se suočiti prehrambena industrija zbog ograničenja upotrebe pojedinih boja i materijala koja proizlaze iz potencijalnih ekoloških posljedica njihove uporabe i imperativa smanjenja ugljičnog otiska, kao i opasnosti koji dolaze iz materijala u kontaktu s hranom.
EUDR (Uredba o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma) se trebala početi primjenjivati s početkom ove godine, no uslijedilo je odgađanje primjene za početak 2026.godine. Rijetko koji zakonodavni akt EU je izazvao toliko reakcije u javnosti kao Uredba, a na koju se ubrzo nadovezala i politička debata.
Sedam vrsta roba i njihovi proizvodi su odgovorni za najveći udio deforestacije koji uzrokuje Unija: palma za proizvodnju ulja, soja, drvo, kakao, kava, goveda, kaučuk. Uredba zabranjuje ulazak navedenih roba na područje EU ako su proizvedene na zemljištu koje je do 2020. bilo šuma, a nakon toga je iskrčeno i pretvoreno u poljoprivredno zemljište.
Unatoč činjenici da se većina krčenja šuma događa izvan granica EU-a, tržište EU-a je važan dionik kao generator potražnje za proizvodima koji se proizvode na iskrčenom zemljištu i stoga nastojanje EU za primjenom složenih administrativnih mjera koje bi trebale zaustaviti krčenje šuma i pretvaranje u poljoprivredno zemljište.
Zašto naizgled potpuno racionalan pristup usmjeren ka zaštiti šuma, a protiv daljnje deforestacije nailazi na ovako velik otpor?
Jesu li kukci hrana budućnosti? Pojam „nova hrana“ odnosi se na sve prehrambene proizvode koji nisu bili konzumirani na području Europske unije prije svibnja 1997. godine. Ova kategorija obuhvaća ne samo nove prehrambene proizvode, već i hranu proizvedenu ili obrađenu korištenjem inovativnih tehnoloških postupaka. S obzirom na brz razvoj tehnologije i inovacija u prehrambenoj industriji, ova tema postaje sve relevantnija u kontekstu sigurnosti hrane i zakonodavstva.
U ovoj panel raspravi, stručnjaci iz područja sigurnosti hrane raspravljat će tome kako se procjenjuju potencijalni rizici povezani s novom hranom, kako EU regulira novu hranu te koje su obveze proizvođača prilikom stavljanja nove hrane na tržište.
Sigurna hrana ključna je za očuvanje zdravlja, a odgovornost za njeno očuvanje nije samo na stručnjacima, već i na svim dionicima prehrambenog lanca, „od polja do stola“ (od primarne proizvodnje, preko prerade, distribucije, prodaje do potrošača). U ovoj panel raspravi, stručnjaci iz područja sigurnosti hrane raspravljat će o važnosti pridržavanja načela sigurnosti hrane te znanstveno utemeljenom zakonodavstvu kao i ujednačenom pristupu svih dionika na području Europske politike, zajedničkim politikama kao i važnosti visoke razine kulture sigurnosti hrane u tvrtkama.
Popularizacijom zdravog načina života i bavljenja sportom, sve dostupniji postali su dodaci prehrani koji se najčešće uzimaju s ciljem poboljšanja zdravlja i fizičkih performansi. Međutim, uz sve veću potrošnju dodataka prehrani, pojavljuju se i pitanja o njihovoj djelotvornosti, sigurnosti i pravilnoj upotrebi. U ovoj panel raspravi, stručnjaci koji se bave dodacima prehrani, raspravljat će o njihovoj sigurnosti te koji su potencijalni rizici povezani s njihovom upotrebom i njihov utjecaj na zdravlje kao i o tome kako Europska unija regulira tržište dodataka prehrani. Cilj ove rasprave je pružanje uvida u sigurnost dodataka prehrani i regulativu kako bi potrošači mogli donositi informirane odluke prije njihove uporabe.
Klimatske promjene već utječu na poljoprivredu, opskrbu hranom i prehrambene navike diljem svijeta. Ovaj panel će se baviti pitanjem kako klimatske promjene oblikuju globalnu prehrambenu sigurnost, odnosno kako posljedice klimatskih promjena utječu na poljoprivrednu proizvodnju s aspekta osiguravanja prinosa i profitabilnosti kao i s aspekta održivosti i očuvanja okoliša, kako nužnost prilagodbi klimatskim promjenama mijenja proizvodne prakse, te kako potrošači mogu doprinijeti borbi s ovim izazovima kroz svoje prehrambene izbore.
S rastućom potražnjom za održivim i ekološkim proizvodima, mnoge tvrtke u prehrambenoj industriji počinju promovirati svoje proizvode kao ekološki prihvatljive i održive. Međutim, u tom procesu, neke tvrtke pribjegavaju greenwashingu – praksama koje obmanjuju potrošače predstavljajući proizvode ili usluge kao ekološki prihvatljive, iako zapravo ne ispunjavaju te standarde. Ovaj panel istražuje fenomen greenwashinga u prehrambenoj industriji, kako ga prepoznati, koji su njegovi negativni učinci na tržište i potrošače, te kako industrija i regulatori mogu surađivati na promicanju istinske održivosti.
Svake godine, prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu UN- a (FAO), baca se oko 1,3 milijarde tona hrane, što predstavlja veliki ekonomski, ekološki i socijalni problem. Bacanje hrane nije samo gubitak resursa, već i ozbiljan izazov za održivost planeta jer doprinosi klimatskim promjenama, osiromašenju prirodnih resursa i povećanju socijalnih nejednakosti.
Procijenjeno je kako otprilike 10 % hrane koja je dostupna u Europskoj uniji završi kao otpad. Otpad od hrane predstavlja teret za okoliš i ograničene prirodne resurse poput vode i zemljišta za zbrinjavanje navedenog otpada. Moramo izgraditi održiviji i odgovorniji prehrambeni sustav. U ovoj panel raspravi govorit će se o uzrocima bacanja hrane, ekološkim, gospodarskim i socijalnim posljedicama bacanja hrane, o potencijalnim rješenjima i praksama za smanjenje nastanka otpada od hrane u svim fazama „od polja do stola“ te o važnosti edukacije i podizanja svijesti kod potrošača.
Prekomjerni unos soli ima ozbiljne negativne učinaka na zdravlje, prije svega kao glavni faktor razvoja hipertenzije, ključnog čimbenika rizika za mnoge ozbiljne bolesti, uključujući srčane bolesti i moždane udare. Sve to stvara i značajne terete za zdravstveni sustav. U panelu će se raspravljati o skrivenim izvorima soli u svakodnevnoj prehrani, postavljanju zakonskih okvira koji reguliraju količinu soli u pojedinoj hrani, mogućnostima označavanja proizvoda ovisno o sadržaju soli, potrebama ulaganja u tehnološke inovacije i reformulaciji proizvoda s ciljem smanjenja udjela soli te o nužnosti jasnih smjernica i zajedničke akcije industrije i kreatora politika.
U današnje digitalno doba, kad su informacije o hrani dostupne iz različitih izvora, dezinformacije i fake news postali su sveprisutni. Ovaj panel će razmotriti kako potrošači mogu prepoznati istinite informacije o hrani, kako utjecati na povećanje medijske pismenosti, kako razlikovati znanstvene činjenice od netočnih i senzacionalističkih tvrdnji, kako se nositi s izazovima lažnih vijesti u prehrambenom sektoru te kako vratiti povjerenje potrošača u sustav sigurnosti hrane.
Cilj rasprave je osvijestiti važnost razumijevanja dezinformacija u prehrambenoj industriji i razotkriti načine skrivanja ili manipuliranja činjenicama o hrani.
Geopolitička nestabilnost, trgovinske politike i sukobi direktno utječu na dostupnost hrane, cijene i opskrbu. Geopolitičko preslagivanje na svjetskoj pozornici, iznenađujuće promjene u funkcioniranju politika najmoćnijih država, kao i sukobi svih vrsta, od gospodarskih do oružanih, mogu imati duboke učinke na raspoloživost i dostupnost sigurne hrane diljem svijeta.
Međunarodna trgovina hranom, kretanje lanaca opskrbe, klimatske promjene, ograničenost resursa za proizvodnju hrane, političke odluke, savezi, stabilnost i odsutnost sukoba, globalizacija, ekonomske politike vođene načelom moći kroz carinske sukobe i sankcije, tehnološki i poljoprivredni razvoj, cijena energije… sve su to čimbenici koji imaju utjecaja na prehrambenu sigurnost. U tom kontekstu, samodostatnost ključnim namirnicama postaje iznimno značajna i težnja svih nacionalnih politika suvremenih država.
Jesmo li ostvarili prehrambenu sigurnost u slučaju značajnijih tektonskih pojava na globalnoj razini koje su sve izvjesnije?
Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Pravila privatnosti →