Maslinin moljac (Prays oleae) je uz maslininu muhu najvažniji štetnik masline. Raširen je na području čitave Hrvatske te svake godine uzrokuje štetu u maslinarstvu. Ovisno ponajprije o sezoni i lokalitetu, štete mogu biti veće ili manje. Nažalost, velik broj maslinara još uvijek zanemaruje tog štetnika. Ako se provode, mjere suzbijanja mogu biti vrlo učinkovite te doprinijeti prinosu i kakvoći prinosa. U suvremenoj proizvodnji masline, svakako je preporučljivo postavljati lovke u maslinike i pratiti let tog štetnika kako bi se mogla provoditi pravovremena zaštita.
Razvoj maslinina moljca vezan je uz određene razvojne faze masline. Štetnik ima tri generacije godišnje. Prva generacija se razvija na cvjetovima, druga na plodovima i treća na lišću. Prva ili cvjetna generacija čini štete odlaganjem jaja u fazi prije početka otvaranja cvjetova. Izlaskom gusjenice iz jaja započinje njeno hranjenje cvjetnim pupovima koje zapreda nitima. Nakon otprilike mjesec dana gusjenica se kukulji. U drugoj polovici lipnja i početkom srpnja započinje drugi let moljca. Štete nastaju odlaganjem jaja uz peteljku plodića masline veličine oko 4 mm. Gusjenice se ubušuju u plod i hrane sjemenkom koja je još mekana. Izvana se ne vide učinjene štete, plod se normalno razvija. Tijekom srpnja je moguće prvo otpadanje plodova uslijed ubušivanja gusjenice u plod, a drugo otpadanje tijekom kolovoza i rujna nakon što gusjenica napusti plod. Treća generacija odlaže jaja na lišće masline i čini štete hranjenjem i stvaranjem galerija na lišću.
Ove godine zabilježene su relativno velike štete od maslinina moljca na nekim lokalitetima u Dalmaciji. Povoljni klimatski uvjeti i neprovođenje pravovremene zaštite utjecali su na jak napad štetnika i doveli do jakog otpadanja plodova. Tijekom kolovoza i rujna djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Centra za zaštitu bilja u Solinu, proveli su uzorkovanje i ocjenu zaraze plodova masline plodnom generacijom maslinina moljca. Ukupno su pregledana 63 uzorka iz četiri županije: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačke. Od svih pregledanih uzoraka, u samo osam uzoraka je postotak napada bio manji od 10 posto. U 38 uzoraka zabilježen je napad od 10 do 40 posto, a u čak 17 uzoraka napad je bio veći od 40 posto.
U priloženoj Karti 1. vidljivi su lokaliteti uzorkovanih maslinika kao i okvirni postotci zaraze prikazani različitim bojama.
U Grafikonu 1. su navedeni lokaliteti s pripadajućim postotcima zaraze maslininim moljcem.
U Zadarskoj županiji najveći postotak zaraze maslininim moljcem utvrđen je pregledom plodova s lokaliteta Vrana. Svi pregledani plodovi su bili napadnuti (100 %), a najmanji postotak napada bio je s lokaliteta Ražanac (15 %).
U Šibensko-kninskoj županiji, uzorak s lokaliteta Jezera na otoku Murteru je imao najveći postotak napada (48 %), dok je uzorak s lokaliteta Grebaštica imao najmanji postotak napada (10 %).
U Splitsko-dalmatinskoj županiji, najveći postotak napada utvrđen je pregledom plodova masline s lokaliteta Krvavica (92 %), a uzorci bez štetnika utvrđeni su na lokalitetima Mravince, Split, Kaštel Stari i Kaštel Štafilić (0 %).
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji najveći postotak napada imao je uzorak s lokaliteta Slano (45 %), a najmanji s lokaliteta Gruda (6 %).
