Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), 5. prosinca ove godine obilježava Svjetski dan tla koji je u kalendaru Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda upisan 5. prosinca i obilježava se u 125 zemalja širom svijeta s ciljem usmjeravanja pozornosti na važnost zdravog tla i zagovaranja održivog upravljanja ovim dragocjenim prirodnim resursom.
U okviru ovog događanja planiran je i okrugli stol „Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama“ koji će moderirati poznata radijska urednica Mirta Milas.
Panelisti su prof. dr. sc. Zdenko Lončarić i prof. dr. sc. Domagoj Rastija s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Hrvoje Hefer, mag.ing.bil. (HAPIH), Milena Andrišić, dipl.ing, (HAPIH) i dr.sc. Daniel Rašić (HAPIH) te Stjepan Zorić (Sjetva d.o.o.).
Tema okruglog stola usko je povezana s projektom AGROEKOTEH koji ima za cilj povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatske poljoprivrede vezano za utjecaj klimatskih promjena na plodnost i kvalitetu tla kroz prijedlog agrotehničkih mjera te jačanje kapaciteta za prilagodbu na području Istočno panonske i Središnje panonske podregije. Ovim projektom, koji provodi Centar za tlo HAPIH-a u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek, se želi pozitivno utjecati na minimaliziranje šteta u poljoprivredi uvjetovanih klimatskim promjenama, povećati elastičnosti agroekosustava, tj. sposobnosti oporavka od negativnih učinaka klimatskih promjena te iskoristiti potencijalno pozitivne utjecaje klimatskih promjena.
Jer, tlo je, kako i sam slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana tla kaže, „gdje hrana počinje“.
Tlo doslovno osigurava većinu naše hrane, točnije 95 % hrane koju jedemo dolazi izravno ili neizravno iz našeg tla stoga je ključno za sustav održavanja života našeg planeta, ali mu prijete višestruki oblici degradacije. Neravnoteža hranjivih tvari identificirana je kao jedna od deset najvećih prijetnji zdravlju tla u cijelom svijetu, s negativnim ekološkim, društvenim i ekonomskim učincima, upozoravaju iz FAO-a Gubitak plodnosti tla znači da mnoge žitarice, povrće i voće nisu toliko bogate vitaminima i hranjivim tvarima kao što su bile prije 70 godina, pa je trenutno dvije trećine svjetske populacije u opasnosti od nedostatka hranjivih tvari. Tako da ovogodišnja kampanja Svjetskog dana tla u fokus stavlja važnost održavanja zdravih ekosustava i dobrobiti ljudi rješavanjem ključnih izazova povezanih s plodnošću tla, zdravljem tla i neravnotežom nutrijenata.
