Bakar je esencijalan mikronutrijent za sva živa bića. Premalen ili prevelik unos bakra prehranom može uzrokovati zdravstvene probleme. Prirodno je prisutan u hrani, a u prehrambeni lanac ulazi i kao posljedica korištenja organskih i konvencionalnih pesticida, prehrambenih aditiva i aditiva u hrani za životinje, obogaćivanja hrane i dodataka prehrani.
Suvišno zadržavanje bakra tijekom dužeg vremena može biti toksično za organizam, a osobito za jetru u kojoj se suvišak pohranjuje. Upravo zbog toga znanstveni odbor Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) proveo je ponovnu procjenu vrijednosti koja se odnosi na zaštitu zdravlja (HBGV, engl. health-based guidance values).
Odbor zaključuje da se zadržavanje bakra u organizmu ne očekuje pri unosu manjem od 5 mg/dan, što je niža vrijednost u odnosu na prethodno postavljenu referentnu vrijednost od 10 mg/dan. U skladu s tim, uspostavio je i vrijednost za prihvatljivi dnevni unos (ADI) za odraslu populaciju koja iznosi 0,07 mg/kg tjelesne mase. Stručnjaci će naknadno odrediti prihvatljivi dnevni unos za mlađe populacijske skupine.
U sklopu ovog znanstvenog mišljenja stručnjaci su po prvi puta procijenili izloženost bakru iz svih prehrambenih i neprehrambenih izvora. Unosu znatno doprinose prirodno prisutne razine bakra u hrani i sastojcima hrane kao i dugotrajna upotreba bakrenog posuđa i cijevi. Pesticidi, gnojiva, prehrambeni aditivi i aditivi u hrani za životinje tek neznatno doprinose unosu bakra u ljudi. Prosječna izloženost bakru prehranom procjenjuje se da je između 0,014 i 0,022 mg/kg t.m./dan kod odraslih pa sve do 0,053 mg/kg t.m./dan kod djece starije od tri godine.
Unosu bakra, s obzirom na FoodEx2 klasifikacijski sustav, najviše doprinose sljedeće kategorije hrane:
- Žitarice i proizvodi od žitarica,
- Voće i proizvodi od voća,
- Meso i mesni proizvodi,
- Povrće i proizvodi od povrća,
- Kava, kakao, čaj i infuzije,
- Hrana za mlađu populaciju,
- Mlijeko i mliječni proizvodi.
Izloženost dojenčadi i djece relativno je veća. Početna i prijelazna hrana za dojenčad znatno doprinose prehrambenoj izloženosti bakru u dojenčadi i male djece. Ipak, zbog toga što djeca imaju povećane nutritivne potrebe uslijed rasta i razvoja, ne očekuje se da bi moglo doći do pojave nepovoljnih učinaka.
Cjelovitom znanstvenom mišljenju o ponovnoj procjeni vrijednosti za bakar koja se odnosi na zaštitu zdravlja i procjeni izloženosti iz svih izvora možete pristupiti na mrežnim stranicama EFSA-e.
Izvor fotografije: Freepik/jcomp